Diktatura

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Unbalanced scales.svg Neutralnost i/ili ispravnost ovog članka je osporena.
Molimo da prije uređivanja članka sporne rečenice razmatrate na stranici za razgovor.

Diktatura je naziv za oblik vladavine u kome se sva vlast nalazi u rukama jednog čovjeka ili manje grupe ljudi te koja nije ograničena nikakvim institucionalnim okvirima kao što su ustav, zakoni ili običaji.

Prema obliku vlasti i državnog uređenja diktatura se svrstava u prvu podjelu a to je prema obliku vladavine. Ova podjela se uzima prema osobinama koje imaju nosioci vlasti, načinu dolaska na vlast, te prema odnosu vlasti i vladara prema građanima (pored diktature u ovu podjelu još se ubrajaju i monarhija i republika)

Diktatura ili tiranija postojala je u prošlosti ali i postoji i u sadašnjosti. Vladavina nije utemeljena u pravu nego u nasilju. Platon i Aristotel je smatraju izopačenom. Vladar monopolizira svu vlast u državi i preuzima sve funkcije. U antičkoj Grčkoj i Rimu bilo je poznato bezbroj tiranija. U novije vrijeme imamo Musolinija, Hitlera... modificirani oblik je Staljin, Čaušesku. Diktatori na vlast dolaze nelegalno, pa i državnim udarom (Fidel Castro je 1959 na Kubi shrvao sa vlasti diktatora F.Batistu. To je bila revolucija u korist naroda, ali mnogi kazu da je dan danas Castro diktator. To po mnogo cemu nije istina i to je samo SAD-ova propaganda). Vlast se nastoji proširiti na sve sfere ljudskog života, privredne tokove, kulturni i porodični život. Mogli bismo reći da samim tim što diktator ima apsolutnu vlast nad svim nivoima vlasti to onemogućava organizovani kriminal da se infiltruje. To je samo u teoriji. Naime, mnogi diktatori upravo stvaraju organizovani kriminal radi svoje koristi (npr. Norijega u Nikaragvi itd.).

Postojalo je mnogo debata oko toga da li je Josip Broz Tito bio diktator. Naime, on je bio u specifičnoj poziciji. Za vrijeme njegove vladavine država nije bila pred ekonomskim kolapsom već suprotno. Takođe, sigurnosna situacija je bila i više od zadovoljavajuće (osim nekih napetosti sa SSSR-om). Kultura nije stagnirala. Međutim, jedno stranački sistem, neograničena vladavina i pogotovo postojanje Golog Otoka na kojeg su išli svi njegovi politički protivnici presudno govori da je J.B. Tito bio diktator.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: