Diktatura

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Diktatura je naziv za oblik vladavine u kome se sva vlast nalazi u rukama jednog čovjeka ili manje grupe ljudi te koja nije ograničena nikakvim institucionalnim okvirima kao što su ustav, zakoni ili običaji.[1]

Riječ diktator dolazi od latinske riječi dictātor, i označavala je sudiju u Rimskoj Republici koji je privremeno dobijao apsolutnu moć.

Prema obliku vlasti i državnog uređenja diktatura se svrstava u prvu podjelu a to je prema obliku vladavine. Ova podjela se uzima prema osobinama koje imaju nosioci vlasti, načinu dolaska na vlast, te prema odnosu vlasti i vladara prema građanima (pored diktature u ovu podjelu još se ubrajaju i monarhija i republika)

Diktatura ili tiranija postojala je u prošlosti ali postoji i u sadašnjosti. Vladavina nije utemeljena u pravu nego u nasilju. Platon i Aristotel je smatraju izopačenom. Vladar monopolizira svu vlast u državi i preuzima sve funkcije. U antičkoj Grčkoj i Rimu bio je poznat veliki broj tiranija. U novije vrijeme vladavine Musolinija, Hitlera se često smatraju tiranijama tj. diktaturoma. Modificirani oblik je Staljinova, Čaušeskova vlast. Diktatori na vlast dolaze nelegalno, pa i državnim udarom (Fidel Castro je 1959 na Kubi skinuo sa vlasti diktatora F.Batistu. To je bila revolucija u korist naroda, ali mnogi smatraju Castra diktatorom ( predmet diskusije i debate ) Vlast se nastoji proširiti na sve sfere ljudskog života, privredne tokove, kulturni i porodični život. Iako bi se pretpostavilo da time što diktator ima apsolutnu vlast nad svim nivoima vlasti to onemogućava organizovani kriminal da se infiltruje, to je samo u teoriji. Naime, mnogi diktatori upravo stvaraju organizovani kriminal radi svoje koristi (npr. Norijega u Nikaragvi itd.).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


  1. ^ "dictatorship | Definition, Characteristics, Countries, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.