Dinjičići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grb Dinjičića


Bosanske velmože Dinjičići su stari županski rod, u kojem je čast Župana nasljedna. Posjedovali su zemlju u istočnoj Bosni oko Srebrenice, u oblasti Trebotići, kada je ono uključeno u oblast Usore. U XV vijeku se ubrajaju među pet najsnažnijih porodica u Bosni.

Prvi pomenuti je župan Dinjica, u povelji Tvrtka I u povelji iz 1378. godine.[1] Žena mu je bila Katalina. U to vrijeme spominje se i njegov brat. Imao je četiri sina: Dragišu, Kovača, Vladislava i Pavla.

U periodu od 1399. do 1421. godine od ove plemićke porodice u bosanskim poveljama spominju se sljedeći velikaši: Dinjičić Kovač uz kralja Ostoju; Dinjičić Dragiša - kao knez od Podrinja uz kralja Stjepana Tomaša i Tvrtka II; Dinjičić Vladislav uz kralja Tvrtka II.

Dragiša je najpoznatiji, jer je od svih bosanskih velikaša najduže nosio titulu župana. Bio je aktivan u burnim događajima sa početka XV vijeka.

Posljednji od plemićke loze Dinjičića spominje se godine 1442, tačnije Kovač Dinjičić na čelu 600 do 700 konjanika u odbrani Bosne. Njegovi potomci nazivaju se Kovačevići. [1]

Na području Osata spominju se njihovi rođaci. Bilo ih je i kod Pavlovića.

Starješinstvo kuće naslijedili su Kovačevi sinovi, Petar i Tvrtko.

Posljednji od plemićke loze Dinjičića spominje se godine 1443, tačnije Petar Dinjičić na čelu 600 do 700 konjanika u borbi protiv Turaka, u vojsci Janoša Hunjadija. Poginuo je borbam protiv srpske despotovine oko Srebrenice. Njegovi potomci nazivaju se Kovačevići. [1] Tvrtko je poginuo 1463., prilikom osvanja Bosne. Žena mu je izbjegla u Dubrovnik


Reference[uredi | uredi izvor]