Djevica u špilji

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.

"Bogorodica u pećini" je prva slika, koju je Leonardo da Vinci naslikao po dolasku u Milano gde je godinama potom radio na dvoru vojvode Ludovika Sforce. Istoričari umetnosti spore se oko njene tematike. Jedni tvrde da alegorijski prikazuje bezgrešno začeće, dok drugi smatraju da je akcenat stavljen na susret Isusa Hrista i Svetog Jovana Krstitelja. 1483. godine Leonardo je dobio narudžbinu da naslika "Bogorodicu u pećini" zajedno sa braćom Ambroćom i Evanđelistom de Predis, za jednu kapelu u Milanu. Naslikao je dve verzije, od kojih se jedna nalazi u Luvru, i verovatno je završena 1486. godine, a druga u londonskoj Nacionalnoj galeriji. Smatra se da je verzija, koja se nalazi u Luvru, prvobitno naslikana ne za kapelu u Milanu, već za privatnog naručioca. Stručnjaci su pomoću infracrvenog zračenja otkrili crtež ispod ulja na platnu "Bogorodica u pećini", koje se nalazi u kolekciji ove galerije. Novooktriveni crtež prikazuje ženu kako kleči ispružene ruke. Na osnovu toga, stručnjaci su zaključili da je ovaj renesansni majstor prvobitno planirao da naslika motiv poklonjenja tek rođenom Isusu Hristu, ali je odustao od te ideje. Verzija, koja se nalazi u Nacionalnoj galeriji, postavljena je 1508. godine u kapelu crkve San Frančesko Grande na račun bratstva Bezgrešnog začeća. Ispod ove slike nalazi se, kako je utvrđeno, crtež žene kako kleči oborenih očiju i ispruženih ruku. Stručnjaci nisu složni po pitanju razloga zbog kojih je Leonardo da Vinči odlučio da preko ovog crteža naslika "Bogorodicu u pećini".

Ta slika ne samo da opisuje bezgrešno začeće, već odražava i činjenicu da je legenda o sv. Jovanu Krstitelju bila popularna u Firenci tog perioda. Ta slika prikazuje dete Isusa kako po prvi put sreće Jovana Krstitelja. Oba deteta nastoje da pobegnu od čuvenog Irodovog pokolja nedužnih, a Jovan Krstitelj je pod zaštitom anđela Urijela. Zapravo, Leonardo je u neku ruku čitavog života bio opsednut Jovanom Krstiteljem. U izvornim skicama, Urijel je naslikan kao veoma ženstven, ali na samoj slici anđeo ima mnogo više hermafroditskih crta. Dileme koje je ta slika izazvala nisu podstaknute "užasom" koji je ovde predstavljen.