Dobretići

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°23′S 17°25′I / 44.383, 17.417
Dobretići
Općina
Panorama Dobretića
Panorama Dobretića
Službeni naziv: Općina Dobretići
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Central Bosnia Canton.gif Srednjobosanski
Općina Dobretići
Koordinate 44°23′S 17°25′I / 44.383, 17.417
Površina
 - Općina 59 km2
Stanovništvo
 - Procjena 658 (2009 [1])
Gustoća
 - Općina 11 /km2 
Gradonačelnik Neven Idžanović[2] (HDZ BiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 77 210
Pozivni broj (+387) 30

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg

Općina Dobretići (do rata Dobratići) je jedna od najmlađih i najmanjih općina, te ujedno i jedna od najsiromašnijih[citat potreban] općina u Bosni i Hercegovini.

Geografija

Nalazi se na planini Ranča, u središnjoj Bosni (Srednjobosanski kanton), 20-ak kilometara istočno (sjeveroistočno) od Jajca. Cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato kao Pougarje, nazvano po rijeci Ugar koja izvire na planini Vlašić (istočno od Dobretića) i protiče uz sjeveroistočni rub obronka Ranče, a to je ujedno i entitetska granica. Pougarje je do rata bilo pod upravom općine Skender-Vakuf, a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce da bi se osamostalila i danas, kao takva i postoji pod nazivom Dobretići.

Stanovništvo

Pougarje je do prije rata imalo cca. 5000 stanovnika u 20-ak sela i zaselaka, a danas ih je ukupno par stotina, uglavnom starije dobi i bave se isključivo stočarstvom. Općina je nastala otcjepljenjem od općine Skender Vakuf, te od 4 mjesne zajednice (Dobretići,Davidovići,Kričići i Melina). Po popisu iz 1991. etnički sastav 4 zajednice je bio;

  • Hrvati 4720
  • Srbi 158
  • Bošnjaci 3
  • Jugoslaveni 19
  • Ostali 42

Historija

Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu historiju i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića. Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta historijskim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće. Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se 1852. godine prozvaše Zubovići.

Privreda

Nadaleko poznati "Vlašićki sir" je najpoznatiji proizvod pougarskih stočara prije rata. Nažalost, danas "Vlašićki sir" proizvode, u izuzetno malim količinama (s obzirom na njegovu kvalitetu i prehrambenu vrijednost), isključivo pojedinci, takoreći za vlastite potrebe, nažalost ne i u komercijalne svrhe. Cijelo područje je pogodno za razvoj turizma osobito zimskog. Npr. područje ima skijališta kao što su Poljane te Krčevine u Pavlovićima.

Reference

Vanjski linkovi


Coat of arms of Sarajevo.svg Nedovršeni članak Dobretići koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: