Dolina vukova

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Dolina vukova
Kvirakposter.jpg
Režiser Serdar Akar, Sadullah Sentürk
Producent Raci Şaşmaz
Scenarist(i) Raci Şaşmaz, Bahadır Özdener
Uloge Necati Şaşmaz, Billy Zane, Ghassan Massoud, Gary Busey
Muzika Gökhan Kırdar
Žanr drama, akcija
Distributer Pana Film
Trajanje 122 minute
Zemlja Turska
Jezik turski, engleski, arapski, kurdski

Kurtlar Vadisi - Irak (Bosanski: Dolina Vukova) je turski ratni film snimljen 2006. godine. Baziran je na istoimenom serijalu u kojem su glavne uloge ostvarili Nefise Karatay i Gürkan Uygun. Film počinje pisanjem pisma generala turske vojske njegovom prijatelju, koji u njemu spominje zarobljavanje 11 turskih vojnika od strane vojske SAD-a. U nekim dijelovima filma prikazane su slične torture prema zatvorenicima koje su američki marinci sprovodili u zatvoru Abu Ghraib, a iste scene su prikazane i u filmu Put za Guantanamo. Ovaj film se često spominje kao turski Rambo.[1]

Budžet filma iznosio je $10.2 miliona i najskuplji je film u historiji turske kinematografije. Film je zaradio $27.9 miliona, $25.1 milion u Turskoj i $2.8 miliona u Evropi.

U BiH je poznat pod imenom Dolina vukova, a negdje je nazvan i kao Dolina lavova.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Lik
Necati Şaşmaz Polat Alemdar
Billy Zane Sam William Marshall
Tito Ortiz Američki komandir
Ghassan Massoud Šeik Abdurrahman Halis Kerkuki
Bergüzar Korel Leyla
Gürkan Uygun Memati Baş
Diego Serrano Dante
Kenan Çoban Abdulhey Çoban
Erhan Ufak Erhan Ufak
Gary Busey Doktor
Spencer Garrett Novinar George Baltimore

Priča[uredi | uredi izvor]

Film počinje sa scenom koja se zaista dogodila, 4. jula, 2003. godine 11 turskih vojnika, pripadnika specijalne jedinice, i 13 civila je zarobljeno i stavljena im je vreća na glavu. Akciju je prdvodio američki komandant 1773. Airbonea, Pukovnik William C. Mayville (u filmu Sam William Marshall, kojeg je glumio američki glumac, zvijezda filma Titanic, Billy Zane) na sjeveru Iraka u mjestu Sulaymaniyah. Turski vojnici su mislili da su zarobljeni od strane NATO alijanse.

To hapšenje u Turskoj je nazvano "Hood event". Vojnici su bili razoružani, a na glave su im stavljene vreće kao zatvorenicima zatvora Guantanamo, zatvorenici su tako proveli šezdeset sati.To je prvi put da se desio sukob između dvije NATO članice. SAD je poslao poruku izvinjenja i osudila incident, Donald Rumsfeld je kasnije pokušao da riješi problem, ali u Turskoj i dalje oštro osuđuju SAD zbog incidenta.

Jedan od turskih oficira posramljen time što su ga američki vojnici tako ponizili, počinjava samoubistvo. U filmu, jedan od članova specijalnih trupa Turske, Suleyman Aslan je toliko osramljen zbog poniženja koje je doživio i on počini samoubistvo nakon što je napisao pismo svom prijatelju Polatu Aldemaru (uloga Necati Şaşmaz, na plakatu većim dijelom prikazano njegovo lice).

Aldemar je bivši turski tajni agent koji je bio upravo završio zadatak koji je trebao uraditi. Potresen prijateljevim iskustvom, Aldemar putuje u Irak sa još tri saradnika da pobijedi američkog komandanta čije su akcije navele njegovog prijatelja na ubistvo.

Na ulazu u mjesto Sulaymaniyah, Aldemar i njegovi prijatelji ubijaju tri Iračko Kurdske vojnika paravojske nazvane "Peshmerge".

Oni postavljaju eksplozive na nosive stubove jednog uglednog hotela. Oni pozivaju vlasnika hotela i zaprijete mu da će raznijeti hotel ukoliko se ne pojavi Sam William Marshall, koji je bio odgovoran za incident sa turskim vojnicima. On pristaje i dolazi u hotel. Polat traži od njega da stavi vreću na glavu i da izađe iz hotel ispred kojeg su se nalazili mediji, i da izjavi nešto u vezi sa Polatovim mrtvim prijateljem. Također Polat od njih zatraži da još sa nekoliko svojih vojnika izađe ispred hotela. Marshall odbija i dovodi grupu djece kao ljudski štit. Aldemar odlazi iz hotela, ali obećava Marshallu da se neće predati.

Marshallove trupe upadaju na jedno arapsko vjenčanje zbog navodnog hvatanja terorista. Slavlje tradicionalno počinje paljbom iz puške. Vojnik koji je prisluškivao vjenčanje naređuje vojnicima da napadnu slavlje izjavom "Sada pucaju iz pušaka, i sad su teroristi". Mali dječak sa proslave Ali slučajno povuče jednom vojniku cijev od puške. Vojnik mahinalno zapuca, ubijajući Alija pred očima njegovih roditelja. Ostali vojnici panično počinju pucati po gostima, pogađaju mnogo ljudi, i bacaju bombu na kuću, također ubijaju nekolicinu žena i djece (pogledaj kontraverze, ispod). Preživjele muškarce stavljaju u kontenjer na kamionu i šalju ih u zatvor Abu Ghraib (pretpostavka, jer zbog sličnih tortura pretpostavljeno je da se radi o Abu Ghraibu). Tokom vožnje jedan od vojnika zatraži od vođe akcije (Marshallov čovjek) da malo izrači kontenjer kako se zatvorenici nebi ugušili. Tada jedan od Marshallovih ljudi uzima pušku i zapuca u pravcu kontenjera, kako "bi im ostavio otvore za zrak". Nakon toga on mu ironično odgovara "Vidi sada se neće ugušiti". Kada mu vojnik kaže da će ga prijaviti zbog incidenta, Marshallov čovjek ga ustrijeli.

U Abu Ghraibu vrše različite torture nad zarobljenicima sa vjenčanja.Stavljaju ih u udubljenja gdje ih sa vatrogasnim crijevima poljevaju vrelom vodom.

Kasnije u jednoj sceni prikazuje se egzekucija jednog zapadnog novinara kojeg želi smaknuti jedan šeih.Šeih daje priliku novinaru da ga ubije davajući mu sablju, ali novinar odbija da to uradi.

Djevojka Leyla kojoj su ubili muža na vjenčanju želi da postane bombaš-samoubica, ali od toga je odgovara ranije spomenuti šeik. Ona odlazi da spriječi njenog prijatelja, oca ubijenog Alija da raznese se pred Marshallom. Također su se nalazili i Aldemarovi ljudi koji su pokušali da snajperom ubiju Marshalla, ali ne učine to spašavajući Lejlu.

Aldemar i njegov tim pokušavali su da ubiju Marshalla bombom koju su postavili u klavir koji su mu poslali kao "poklon" (ova metoda je bila primjenjena i na Sadamu Huseinu). Ali bomba eksplodira kad nešto slučajno na nju pada kada Marshall nije bio tu.

Aldemar odlazi sa Leylom u džamiju da upozna šeika. Marshall šalje trupe da raznesu selo gdje ta džamija i kreće s njima da bi ubio Aldemara. Džamija i cijelo selo biva uništeno. Zajedno uspjevaju ubiti Marshalla, ali Marshall ubija Leylu.

Kontraverze[uredi | uredi izvor]

Film je kontraverzno prikazao vojsku SAD-a i lika jevreja koji je prodavao organe zatvorenika.

  • U uvodu, Američki komandant Sam William Marshall (negativac u filmu) napada arapsko vjenčanje i izmasakrira veliki broj civila. Ovaj zločin aludira na masakr na vjenčanju u Mukaradeebu.
  • Vojska SAD-a vrši torturu nad zatvorenicima Abu Ghraiba. Također se prikazuje žena vojnik koja isto tako vrši torturu nad zatvorenicima. Ovo je prvi film koji govori o mučenjima zatvorenika Abu Ghraiba.
  • Zatvorenike prevoze tokom dugog puta u kontejnerima, i jedan od vojnika zatraži od vođe da im da malo svježeg zraka. Kamion se zaustavlja i vojnik izlazi pucajući po kontejneru automatskim oružjem i tako pravi rupe za zrak. Rezultat je mnogo ranjenih i ubijenih. Sličan slučaj zabilježen je u Afganistanu gdje su vojnike afganistanske alijanse uhapsili kao talibane. Ovaj događaj je ekranizovan filmom Massacre at Mazar irskog režisera Jamiea Dorana. Ove činjenice su prikazane u filmu Put za Guantanamo.
  • Film također prikazuje jevreja, doktora američke vojske (Gary Busey) koji vadi organe zatvorenicima i prodaje ih bogatim ljudima u New Yorku i Tel Avivu zbog transplantacije.

Poruka filma[uredi | uredi izvor]

Scenarist filma Bahadir Ozdener je odbranio film od kritika izjavom:

"Naš film je politička akcija. Možda je 60 ili 70 procenata filma istinito. Turska i SAD su članice NATO-a, ali Turska želi reći nešto njihovom prijatelju. Mi želimo reći to je pogrešno"

Režiser filma, Serdar Akar, je izjavio da film treba uspostaviti dijalog između religija.[1]

Međunarodne zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Turska[uredi | uredi izvor]

  • Film je oborio rekord gledanosti u Turskoj i time je opozicija počela više forsirati Irački rat.
  • Kada su novinari upitali Bülent Arınça, predsjedavajućeg u parlamentu Turske, da li misli da su neke činjenice u filmu istinite, on je odgovorio "da, sve je prikazano kao što se tačno desilo". On je rekao da je to "nevjerovatan film koji odlazi u historiju".[2]
  • Premijer Turske, Abdullah Gül, je povodom filma izjavio: "film nije gori od nekih filmova koji su izašli iz Hollywoodskih studija".
  • Gradonačelnik Istanbula, Kadir Topbas, je za Associated Press u vezi filma izjavio: "film je odlično urađen - čast jednog vojnika nikada ne smije biti uništena".
  • "Nažalost, to je percepcija dobrog ili lošeg, i to je percepcija koja oslikava Evropu, što nije velika razlika" izjavio je Mehmet Ali Birand, poznati turski kolumnista i kritičar, koji je iskritikovao filmsku industriju. "Oni glume sa unutarnjim osjećajima, osjećajima koji su turskoj publici potrebni, i tako zarađuju novac".

Njemačka[uredi | uredi izvor]

  • U Njemačkoj, zemlji EU sa najjačom turskom dijasporom, film je jako iskritikovan kao rasistički i antisemitski u većim političkim krugovima i u najvećim njemačkim dnevnim novinama. Kritičar magazina Spiegel, naglasio da je glavni motiv filma osveta i dao je izjavu za film u koj stoji: "I ne bi bio tako loš film da nije tako brutalno prikazao Muslimane i Kurde kao neprijatelje -- loši momci u ovom crnom i bijelom svijetu su Amerikanci, Kurdi, Kršćani i Jevreji.
  • U interviju za Bild, Bavarski premijer Edmund Stoiber pozvao je kina i teatre da prestanu prikazivati Valley of the Wolves. Nakon nekog vremena, najveći lanac kina u Njemačkoj, CinemaxX počeo je prikazivati ovaj film, koji je postao jako popularan kod njemačke velike turske zajednice koja je u svojim teatrima i kinima prikazivala film i tako nastojala istkritikovati njemačku politiku.

Jevrejske zajednice[uredi | uredi izvor]

  • Centralni sabor Jevreja i njemačko-jevrejska zajednica započeli su veliku kampanju protiv filma. Oni su ‘Valley of the Wolves - Iraq’ (Kurtlar Vadisi - Irak) okarakterisali kao antisemitski, rasistički i antiamerički. Pozvali su njemačka kina da prestanu prikazivati film.

SAD[uredi | uredi izvor]

  • Film je u SAD prikazivan samo na DVD i specijalnim narudžbama jer u kinima je film bio zabranjen.
  • Na Comedy Central-ovom, The Daily Showu, Jon Stewart je se šalio na račun Billya Zane i Garyia Buseya (obojica američki glumci) zbog njihovog pojavljivanja u filmu.
  • Američkim marincima je preporučeno da ne ulaze u kina ili teatre gdje se film prikazuje.
  • Vicki Roberts je izjavila da je medijska hajka na Garyia Buseya zbog toga što je glumio jevreja koji presađuje organe uzete od ubijenih civila, neopravdana. Na pitanje da li film rasistički i antisemtski odbila je odgovoriti.

Google[uredi | uredi izvor]

Ime[uredi | uredi izvor]

Ime filma rijetko u kojoj zemlji gdje je distribuiran je ostalo isto.

  • Turski - Kurtlar Vadisi Iraq
  • Engleski - Valley of the Wolves Iraq
  • Bosanski - Dolina vukova - Irak
  • Bugarski - Долината на вълците - Ирак
  • Arapski - وادي الذئاب العراق
  • Njemački - Tal der Wölfe – Irak
  • Španski - Valle de Lobos Irak
  • Francuski - La Vallée des loups - Irak
  • Mađarski - Farkasok völgye: Irak
  • Japanski - イラク -狼の谷
  • Švedski - Irak - Vargarnas dal

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Letsch, Constanze "Dialog der Kulturen" in Jungle World 2006-02-22 ISSN 1613-0766.
  2. ^ Letsch, 2006: "ein extraordinärer Film, der Geschichte machen wird."

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]