Domaći vrabac
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 Status zaštite: Sigurni |
||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Passer domesticus
|
||||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
| Passer domesticus Linnaeus, 1758. |
||||||||||||||||||
 Rasprostranjenost domaćeg vrapca
██ Prirodno stanište██ Uveden u stanište |
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
| Sinonimi | ||||||||||||||||||
| vrabac (općenito ime za običnog vrapca) |
Sadržaj |
[uredi] Domaći vrabac
Domaći vrabac je ptica pjevica iz porodice vrabaca. Ptica je naseljena u Evropi i Aziji, a u drugim kontinentima ptica je donešena. U većini zemalja se zove i vrabac pokućar. U Americi ga zovu engleski vrabac, da ga razlikuju od autohtone američke vrste.
Čovjek je namjerno ili slučajno ubijao vrapce na mnogim kontinentima, osim Evrope i Azije, a istrijebljeni su u Australiji, Novom Zelandu, u dva dijela Amerike i u Subsaharskoj Africi, ali su kasnije uvedeni u stanište.
Evropski vrapci su se između 1850. i 1875. donosili u gradove SAD-a da se smanji broj štetočina, ali je kasno otkrivena greška, te su smatrani štetočinama sve do 1883. god.
[uredi] Opis mužjaka
Mužjak ima plavkasto sivo tjeme i zatiljak oivičen kestenjasto smeđim poljem koje počinje kod očiju i završava na zatiljku. Obrazi su svjetlo sivi do bjelkasti. Prsa i trbuh su pepeljasto sivi, a podvoljak, grlo i kljun su crne boje. Leđa su smeđa s uzdužnim crnim prugama. U jesen nakon mitarenja crni dio na podvoljku može biti prekriveno svjetlijim rubovima novog perja. Ljeti je mužjaku kljun plavo-crn, a noge smeđe boje. U hladnijim područjima, mužjak ima blijedo perje sa žućkasto-smeđim kljunom.
[uredi] Opis ženke
[uredi] Opis mladunaca
[uredi] Prehrana
Domaći vrabac se hrani insektima, uglavnom manjim leptirima, a u proljeće vrapci se hrane nektarom iz cvijeća žute boje.
[uredi] Zanimljivosti
- Domaći vrabac je simbol Beograda.
- U blizini Mostara postoji naselje Vrapčići.
- U Holandiji vrapci se smatraju ugroženim, ali su tamo, nakon kosa, najrasprostranjeniji.
[uredi] Vrste vrabaca
Domesticus grupa
- Passer domesticus domesticus Linnaeus, 1758.
- Passer domesticus biblicus (E. Hartert, 1904.)
- Passer domesticus tingiatus (Loche, 1867.)
- Passer domesticus mayaudi (Kumerloeve, 1969.)
- Passer domesticus niloticus (Nicoll i Bonhote, 1909.)
- Passer domesticus persicus (Zarudny i Kudashev, 1916.)
- Passer domesticus balearoibericus (Jordans, 1923.)
Indicus grupa
- Passer domesticus rufidorsalis (C. L. Brehm, 1855.)
- Passer domesticus indicus (Jardine i Selby, 1835.)
- Passer domesticus hufufae (Ticehurst i Cheesman, 1924.)
- Passer domesticus hyrcanus (Zarudny i Kudashev, 1916.)
- Passer domesticus bactrianus (Zarudny i Kudashev, 1916.)
- Passer domesticus parkini (Whistler, 1920.)
[uredi] Životni vijek
Spolno zreli vrapci uglavnom dožive 1,5 do 2,3 god., no ako se računaju i mladi vrapci, tada je prosječni životni vijek tek 9 mjeseci. Pomoću prstenovanja obilježeno je da na slobodi domaći vrapci dožive oko 14 god. na slobodi, a u zatočeništvu dožive i do 23 god.
[uredi] Projekti
