Domaći vrabac
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
|
| Status zaštite: Sigurni | |
_I_IMG_7881.jpg) Passer domesticus |
|
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Podpleme | Vertebrata |
| Klasa | Aves |
| Red | Passeriformes Linné, 1758. |
| Podred | Passeri |
| Porodica | Passeridae Illiger, 1811. |
| Rod | Passer |
| Vrsta | P. domesticus |
| Dvojno ime | |
| Passer domesticus Linnaeus, 1758. |
|
 Rasprostranjenost domaćeg vrapca Prirodno stanište Uveden u stanište |
|
| Rodovi | |
| Sinonimi | |
| vrabac (općenito ime za običnog vrapca) | |
Sadržaj |
Domaći vrabac [uredi]
Domaći vrabac je ptica pjevica iz porodice vrabaca. Ptica je naseljena u Evropi i Aziji, a u drugim kontinentima ptica je donešena. U većini zemalja se zove i vrabac pokućar. U Americi ga zovu engleski vrabac, da ga razlikuju od autohtone američke vrste.
Čovjek je namjerno ili slučajno ubijao vrapce na mnogim kontinentima, osim Evrope i Azije, a istrijebljeni su u Australiji, Novom Zelandu, u dva dijela Amerike i u Subsaharskoj Africi, ali su kasnije uvedeni u stanište.
Evropski vrapci su se između 1850. i 1875. donosili u gradove SAD-a da se smanji broj štetočina, ali je kasno otkrivena greška, te su smatrani štetočinama sve do 1883. god.
Opis mužjaka [uredi]
Mužjak ima plavkasto sivo tjeme i zatiljak oivičen kestenjasto smeđim poljem koje počinje kod očiju i završava na zatiljku. Obrazi su svjetlo sivi do bjelkasti. Prsa i trbuh su pepeljasto sivi, a podvoljak, grlo i kljun su crne boje. Leđa su smeđa s uzdužnim crnim prugama. U jesen nakon mitarenja crni dio na podvoljku može biti prekriveno svjetlijim rubovima novog perja. Ljeti je mužjaku kljun plavo-crn, a noge smeđe boje. U hladnijim područjima, mužjak ima blijedo perje sa žućkasto-smeđim kljunom.
Opis ženke [uredi]
Opis mladunaca [uredi]
Prehrana [uredi]
Domaći vrabac se hrani insektima, uglavnom manjim leptirima, a u proljeće vrapci se hrane nektarom iz cvijeća žute boje.
Zanimljivosti [uredi]
- Domaći vrabac je simbol Beograda.
- U blizini Mostara postoji naselje Vrapčići.
- U Holandiji vrapci se smatraju ugroženim, ali su tamo, nakon kosa, najrasprostranjeniji.
Vrste vrabaca [uredi]
Domesticus grupa
- Passer domesticus domesticus Linnaeus, 1758.
- Passer domesticus biblicus (E. Hartert, 1904.)
- Passer domesticus tingiatus (Loche, 1867.)
- Passer domesticus mayaudi (Kumerloeve, 1969.)
- Passer domesticus niloticus (Nicoll i Bonhote, 1909.)
- Passer domesticus persicus (Zarudny i Kudashev, 1916.)
- Passer domesticus balearoibericus (Jordans, 1923.)
Indicus grupa
- Passer domesticus rufidorsalis (C. L. Brehm, 1855.)
- Passer domesticus indicus (Jardine i Selby, 1835.)
- Passer domesticus hufufae (Ticehurst i Cheesman, 1924.)
- Passer domesticus hyrcanus (Zarudny i Kudashev, 1916.)
- Passer domesticus bactrianus (Zarudny i Kudashev, 1916.)
- Passer domesticus parkini (Whistler, 1920.)
Životni vijek [uredi]
Spolno zreli vrapci uglavnom dožive 1,5 do 2,3 god., no ako se računaju i mladi vrapci, tada je prosječni životni vijek tek 9 mjeseci. Pomoću prstenovanja obilježeno je da na slobodi domaći vrapci dožive oko 14 god. na slobodi, a u zatočeništvu dožive i do 23 god.
Projekti [uredi]
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
