Domagojevići

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Domagojević
Prikaz delegacije Hrvata i Srba kod bizantijskog cara Bazilija I, koji je vladao u vrijeme Domagojevića (iz Madridskog rukopisa hroničara Ivana Skilice)
hrvatska vladarska dinastija
Država Kneževina Hrvatska
Etničko porijeklo hrvatsko
Osnivanje 9. vijek
Titule knezovi
Osnivač Knez Domagoj
Posljednji član Knez Branimir
Sadašnje stanje izumrli

Domagojevići, hrvatska vladarska dinastija , koja je vladala Primorskom Hrvatskom u 9. vijeku, u periodu između 864. i 892. godine, s kraćim prekidom. Ime je dobila po knezu Domagoju, koji došao na vlast 864. godine, nakon smrti Trpimira I, osnivača dinastije Trpimirović.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prema oskudnim izvorima iz tog perioda, Domagojevići su najvjerovatnije porijeklom sa juga, sa tadašnjeg neretljanskog područja. Sredinom 9. vijeka imali su posjede na teritoriji Knina. Kada je 864. godine umro hrvatski knez Trpimir I, došlo je po državnog prevrata i vlast je preuzeo Domagoj. Vladao je oko 12 godina, a kada je 876. umro, naslijedio ga je jedan od njegovih sinova, imenom Iljko.

Do ponovnog prevrata došlo je 878. godine, kada umjesto Domagojevića na vlast, uz pomoć Bizantijskog Carstva, kratko vrijeme dolazi Trpimirov sin Zdeslav. Uskoro, već 879., Primorskom Hrvatskom opet vladaju Domagojevići, i to knez Branimir. On ima podršku rimskog pape. Nije tačno poznato Branimirovo porijeklo, ali neki historičari navode da je bio ili Domagojev sin ili član njegove familije.

Branimir je vladao Primorskom Hrvatskom sve do početka posljednje decenije 9. vijeka, jer se već 892. godine na prijestolju pojavljuje Trpimirović Muncimir, što je ujedno značilo kraj međusobnog rivaliteta dviju vladarskih dinastija i definitivni kraj Domagojevića.

Vladavina ove dinastije značila je ne samo promjenu vladarske porodice, nego i suštinsku promjenu političke i strateške orijentacije srednjevjekovne hrvatske države, te bila indikator odnosa snaga u njoj. Dok su se prvi Trpimirovići više oslanjali na Bizantiju, Domagojevići su bili orijentisani na Zapad, naročito na papu. U njihovo vrijeme Hrvatska je ojačala te učvrstila svoju samostalnost, kako u odnosu na Bizantiju, tako i u odnosu na franačku državu i Mletačku Republiku.

Vladari iz dinastije Domagojević[uredi | uredi izvor]

Hrvatski vladari iz dinastije Domagojević bili su:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]