Donji Potočari

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Donji Potočari
Naseljeno mjesto
Memorijalni centar u Potočarima
Memorijalni centar u Potočarima
Donji Potočari nalazi se u Bosna i Hercegovina
Donji Potočari
Donji Potočari
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°09′06″N 19°16′45″E / 44.1517°N 19.2792°E / 44.1517; 19.2792Koordinate: 44°09′06″N 19°16′45″E / 44.1517°N 19.2792°E / 44.1517; 19.2792
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaSrebrenica
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto705
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 56
Matični broj223476[1]
Matični broj općine20567

Donji Potočari su naseljeno mjesto u općini Srebrenica, Bosna i Hercegovina.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini u Potočarima su se našle hiljade izbjeglica iz Podrinja i Srebrenice. U julu 1995. godine, Vojska Republike Srpske je izvršila veliki pokolj u Potočarima. Danas se tu nalazi glavni spomenik i mezarje.

Mjesna zajednica[uredi | uredi izvor]

Naselje Donji Potočari su sjedište mjesne zajednice Potočari koja obuhvata naseljena mjesta: Potočari, Begovići, Budak, Dugo polje, Gaj, Križevac, Kula, Orići, Potočarska rijeka, Selmanagići, Studenac, Vranići, Babuljice, Bacuta, Lehovići, Ravne njive, Rosulje, Sjemovo, Milačevići, Brezova njiva, Broševići, Jaglići, Šušnjari, Pale, Bancezi, Dubova, Klanac, Lokva, Tršić, Pećišta, Đogazi, Zrnići, Trebilo, Krajevača, Meljenci.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Donji Potočari
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba705 (100,0%)1 147 (100,0%)1 714 (100,0%)1 410 (100,0%)
Bošnjaci363 (51,49%)981 (85,53%)11 469 (85,71%)11 268 (89,93%)1
Srbi330 (46,81%)147 (12,82%)196 (11,44%)137 (9,716%)
Muslimani9 (1,277%)
Hrvati1 (0,142%)
Albanci1 (0,142%)
Bosanci1 (0,142%)
Jugoslaveni15 (1,308%)42 (2,450%)
Ostali4 (0,349%)7 (0,408%)5 (0,355%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Prije rata na području Potočara egzistirale su Cinkara[7], FEROS, fabrika betonskih elemenata, fabrika akumulatora[8] te preduzeće za transport i prijevoz putnika "Srebrenica prevoz express remont transport". Poslije rata na području Potočara otvoreni su pogoni: Preventa[9], Cimosa[10], hladnjača te fabrika vina.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 31. 12. 2015.
  2. ^ "Mjesne zajednice općine Srebrenica". srebrenica.gov.ba. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  3. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 97)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 31. 12. 2015.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 12. 2015.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 12. 2015.
  7. ^ "Fabrika za pocinčavanje" A. D. Srebrenica info Arhivirano 20. 10. 2013. na Wayback Machine; pristupljeno: 9. 11. 2013
  8. ^ FOTO: Tišinu u jednoj od hala bivše fabrike akumulatora prolomi pokoji jecaj majke[mrtav link]; pristupljeno: 9. 11. 2013
  9. ^ Radna mjesta[mrtav link]; pristupljeno: 10. 11. 2013.
  10. ^ klix.ba; pristupljeno: 9. 11. 2013

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]