Drakula

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Drakula
Dracula1st.jpeg
Autor Bram Stoker
Originalni naziv Dracula
Država Engleska
Jezik Engleski jezik
Žanr Horor
Vrsta djela roman
Mjesto radnje Transilvanija i Engleska
Glavni lik grof Drakula
Teme vampirizam,

Drakula (engleski Dracula) je roman irskog književnika Brama Stokera. Roman Drakula spada u horor, žanr spekulativne fikcije.

Radnja romana[uredi | uredi izvor]

Radnja se događa u Transilvaniji i Engleskoj, a glavni je lik grof Drakula. Engleski advokat Jonathan Harker dolazi u zabačeni dvorac grofa Drakule u planinama Transilvanije. Drakula kupuje posjed u Engleskoj. U dvorcu grofa Drakule Jonathan postaje zatočenik i zavode ga tri vampirice. Kasnije uspije pobjeći i vratiti se u Englesku.

Drakula brodom odlazi u Englesku, a putem ubija cijelu posadu i saputnike. Grof sa sobom nosi i zemlju iz rodnog kraja, koja mu daje snagu. Drakula uskoro sreće Wilhelminu Minu Murray, Jonathanovu vjernu zaručnicu i njenu prijateljicu Lucy Westernra. Lucy u istom danu dobija tri bračne ponude: od lorda Arthura Godalminga, Amerikanca Quincyja Morrisa i psihijatra Johna Sewarda. Sewardow pacijent Renfield je luđak koji jede kukce. On je u stanju primjetiti Drakulino prisustvo. Renfield je prije Harkera bio u posjeti Drakuli u Translilvaniji.

Sa vremenom, Lucy se počinje čudno ponašati. Svi njeni prosci se brinu za nju, a Seward poziva u pomoć svog starog učitelja, profesora Van Helsinga. Van Helsing odmah primjećuje Lucyno stanje (ugrizao ju je vampir) ali to ne otkriva Sewardu jer ne želi da Seward izgubi povjerenje u njega. Seward ne vjeruje u vampire. Van Helsing pokušava izliječiti Lucy dajući joj krvnu transfuziju, ali bez uspjeha. Lucy ubrzo umire i pokopana je. Uskoro počinju kružiti priče o krvavoj dami koja po noći koja po noći uhodi i otima djecu. Van Helsing shvaća da je Lucy postala vampir pa se povjerava Sewardu, Godalmingu i Morrisu. Njih četvorica pronalaze Lucyn grob i ubijaju ju probijanjem kolca kroz srce i odsijecanjem glave. U isto vrijeme Jonathan Harker se vraća iz Transilvanije. Mina se pridružuje Jonathanu, ali je i Drakula zainteresiran za nju.

Nakon potrage za Drakulom u Londonu, ovaj se vraća u Transilvaniju da povrati snagu. Van Helsing i njegovi prijatelji ga slijede. U konačnom obračunu Drakula je ubijen probijanjem nožem, kao i njegove tri vampirice. U sukobu je poginuo i Morris. Mina je oslobođena Drakulina uticaja i svi se vraćaju u Englesku.

Lik grofa Drakule[uredi | uredi izvor]

Lik Drakule je vjerovatno utemeljen na vlaškom (danas u Rumunskom) vladaru Vladu III Tepešu, koji je vladao 1446-1476, uz prekide. Vlad III je ratovao protiv Turaka i bio veoma okrutan prema neprijateljima. Posebno je bio poznat po nabijanju neprijatelja na kolac. Ime Drakula je vjerovatno derivat naziva Red Zmaja (Order of the Dragon), viteški red koji je osnovao njemački car Sigismund. Vlad II, otac Vlada III, bio je član Reda Zmaja. Na rumunskom jeziku Dragon se čita Drac (od latinski Draco). Kasnije se pridodao nastavak ul pa je Vlad II postao poznat kao Vlad Dracul, ili Vlad Dragon (Vlad Zmaj). Neki kritičari su primjetili i sličnost romana Drakula i djela Carmilla, još jedno poznato djelo o vampirima, čiji je autor Sheridan le Fanu.

Drakula na filmu i u književnosti[uredi | uredi izvor]

Klasični nijemi film Nosferatu (1922) (režija Friedrich Wilhelm Murnau) je slobodna obrada Stokerovog romana (snimljen bez autorskih prava) što je dovelo do sudske tužbe. Vlasnik prava na Stokerov roman je dobio tužbu i bilo je naređeno da se sve kopije filma unište. Nekoliko kopija filma je sačuvano, a danas film ulazi u javnu domenu i slobodno se prikazuje. Snimljen je i remake Nosferatu (1979) (rež. Warner Herzog) i film Sjena vampira (2000) (Shadow of the Vampire), o snimanju filma iz 1922.

Drakula (1931), kojim se proslavio Bela Lugosi, smatra se klasikom filma strave. Od 1950ih britanska filmska kuća Hammer Films je snimila serijal filmova o Drakuli gdje su Drakula Christopher Lee a Van Helsing Peter Cushing. Drakula (1992) je jedan od najambicioznijih ekranizacija ove priče. Režiser Francis Ford Coppola je ubacio podzaplet gdje je Mina reinkarnacija Drakuline stare ljubavi.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: