Drinske mučenice
Drinske mučenice Blažene | |
|---|---|
 István Tápai: Drinske mučenice | |
| Rođenje | Austro-Ugarska |
| Smrt | 15. decembar 1941. Goražde, Nezavisna Država Hrvatska |
Blažene Drinske mučenice (rođene od 1865 - 1912 Austro-Ugarska, stradale obala rijeke Drine kod Goražda, 15. decembar 1941.) bile su djevice i mučenice, blaženice katoličke crkve, časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi ubijene za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Dolazak u Bosnu[uredi | uredi izvor]
Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je osnivačica reda Franziska Lechner. Na Palama kod Sarajeva su osnovale samostan "Marijin dom" 1911. Održavale su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.
Samostan na Palama[uredi | uredi izvor]
Ratne 1941, u samostanu na Palama bile su:
- direktorica časna sestra Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo 25. decembra 1893.,
- časna sestra Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu 28. decembra 1865,
- časna sestra Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta 14. maja 1885,
- časna sestra Antonija Fabjan, Slovenka, rođena u Malo Lipje, Hinje 23. januara 1907,
- časna sestra Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, 17. juna 1912.
Zločin[uredi | uredi izvor]
Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. decembra 1941. četnici su opkolili "Marijin dom", opljačkali ga i zapalili. Jedino je samostan časnih sestara bio meta velike mržnje, jer nijednu drugu kuću u okolini nisu zapalili[nedostaje referenca]. Tada su odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike.[1] Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. decembra 1941. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. decembra 1941. Smještene su u zgradu kasarne na spratu kojom je zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8.000 muslimana i katolika.[1][2] U vezi leševa, koji su plivali Drinom, piše sveštenik Ante Baković, koji je rođen 1931. u Goraždu koji je bio sam svjedok smrti Drinskih mučenica. On je u svojoj knjizi naveo:
Tako su sve četiri časne sestre našle svoj grob u hladnoj i krvavoj Drini, koja je u ta dva posljednja mjeseca godine 1941. bila grobnica za 8000 nedužnih života, muslimanskih i katoličkih.[1]
Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski sveštenik Franc Ksaver Meško, poznati pjesnik i pisac, koji se tih dana kao duhovnik nalazio na Palama i bio zarobljen zajedno sa časnim sestrama. Njega je spasio njegov zemljak, četnik Milko.[3]. Meško je napisao više knjiga i članaka o tome.[4]
Beatifikacija[uredi | uredi izvor]
Završen biskupski proces[uredi | uredi izvor]
Završna sjednica istražnog postupka za beatifikaciju redovnice M. Jule Ivanišević i četiriju njenih susestara održana je 14. decembra 2002, u prostorijama Vrhbosanskog nadbiskupskog ordinarijata u Sarajevu. Dekret o pokretanju kauze napisan je 4. decembra 1999, a sjednica otvaranja postupka održana je 6. decembra iste godine. U toku završne sjednice kardinal Vinko Puljić, postulator mons. Marko Josipović, promotor pravde dr. fra Velimir Valjan, sudija delegat mons. Mato Zovkić i sekretarica kauze s. Snježana Stjepandić potpisali su potrebnu dokumentaciju, koja je potom zapečaćena. Jedan primjerak prikupljene dokumentacije pohranjen je u arhiv Vrhbosanske nadbiskupije, a drugi predan postulatoru da je proslijedi Kongregaciji za proglašenje svetaca u Rim. Na završnoj sjednici bile su prisutne i brojne redovnice Družbe Kćeri Božje ljubavi na čelu s vrhovnom poglavaricom časnom sestrom Lucynom Mroczek i provincijalkama zemalja u kojima ta Družba djeluje. Sjednica je završena molitvom za proglašenje blaženima časne sestre Jule Ivanišević i četiriju susestara.
Godine 2011, papa Benedikt XVI pokrenuo je postupak beatifikacije pet časnih sestara. Papa Benedikt XVI je 14. januara potpisao dekret o mučeništvu Drinskih mučenica, koje su ubijene iz vjerske mržnje. Time je otvorio put za njihovu beatifikaciju.
Tok beatifikacije[uredi | uredi izvor]
Dana 24. septembra 2011. u 11 sati u Sarajevu je održana beatifikacija Drinskih mučenica u Olimpijskoj dvorani Zetra. Beatifikaciju je predvodio papin izaslanik i pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca salezijanac kardinal Angelo Amato.
Propovijed[uredi | uredi izvor]
U prigodnoj propovijedi kardinal Amato je istaknuo da je mučeništvo pet redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi "tragična, ali slavna stranica katoličke crkve u plemenitom narodu Bosne i Hercegovine". "Njihova pobjeda ima značenje mučenika prvih stoljeća, kada su poganski idoli zahtijevali nevine žrtve za nastavak njihovog prolaznog i nesigurnog postojanja. Tragedija njihovog ubistva se dogodila za vrijeme nasilnog civilnog rata 1941-1945.", rekao je kardinal te podsjetio kako su ubice, oslijepljeni protivkatoličkom mržnjom i beskonačnim egoizmom, počinili pokolj grupe nemoćnih ali neukrotivih žena. "Sestre, budući da se nisu htjele podvrgnuti neurednoj volji ratnika, pokušavaju pobjeći da bi odbranile dostojanstvo svog posvećenja", kazao je kardinal i dodao da historija Drinskih mučenica može izgledati kao primjer poniznih ljudi, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi. Ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage, istaknuo je kardinal Amato.
Misa beatifikacije[uredi | uredi izvor]
Na misi beatifikacije bilo je oko dvadeset hiljada vjernika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja iz koji su nove blaženice, hodočasnici iz drugih evropskih zemalja, kao i prekookeanskih poput Brazila.
U koncelebraciji misnog slavlja bili su vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari, apostolski nuncij u Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Jemenu, te apostolski delegat na Arapskom poluostrvu nadbiskup Petar Rajič, zatim 29 biskupa iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Mađarske i Albanije, te oko 300 sveštenika.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Franc Ksaver Meško: Izbrano delo I-VI Mohorjeva družba v Celju (1954-1960)
- Anto Baković: Drinske mučenice, Vlastita svjedočanstva, Svjedočanstva očividaca, Dokumenti, Anto Baković, Sarajevo 1990.
Reference[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Drinske mučenice |
- Glas koncila o beatifikaciji
- KTA
- KTA: Otkriveno spomen-obilježje u Goraždu
- [1] Stranica o Drinskim mučenicama (na na engleskom).
- [2] Papa potpisao dekret o mučeništvu Drinskih mučenica (na slovenskom)
- [3] Stranica o drinskim mučenicama (na slovenskom)
- [4] Stranica o drinskim mučenicama (na hrvatskom)
- [5] Arhivirano 21. 4. 2021. na Wayback Machine Drinske mučenice uskoro blažene
- [6] Vijesti iz BiH - Drinske mučenice uskoro blažene, papa potpisao dekret o mučeništvu
- Beatifikacija Drinskih mučenica će bitu u Sarajevu (na mađarskom) Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine
- Mađarska časna sestra među Drinskim mučenicama (na mađarskom)[mrtav link]
- http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sjecanje-na-drinske-mucenice