Drinske mučenice

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Drinske mučenice Blažene
Example alt text
István Tápai: Drinske mučenice
Rođenje Austro-Ugarska monarhija
Smrt 15. decembar 1941.
Goražde, Nezavisna država Hrvatska

Blažene Drinske mučenice (rođene od 1865-1912 Austro-Ugarska monarhija † obala rijeke Drine kod Goražda, 15. decembar 1941.) - djevice i mučenice, blaženice Katoličke Crkve, časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi ubijene za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Poziv u Bosnu[uredi | uredi izvor]

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je osnivačica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavale su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.

Koje su sestre radile na Palama[uredi | uredi izvor]

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:

Zločin[uredi | uredi izvor]

Rijeka Drina je u historiji često „krvava tekla”

Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. decembra 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i zapalili. Jedino samostan časnih sestara bio je plod velike mržnje, jer nijednu drugu kuću u okolini nisu zapalili[citat potreban]. Tada su odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. [1] Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. decembra 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. decembra 1941. godine. Smještene su u zgradu kasarne na spratu. Kasarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8000 muslimana i katolika.[citat potreban] [2]

[3]U vezi leševa, koji su plivali Drinom, piše još živi svećenik Ante Baković, koji je rođen 1931. godine u Goraždu te bio sam svjedokom smrti Drinskih mučenica. On piše u svojoj knjizi doslovno:

Tako su sve četiri časne sestre našle svoj grob u hladnoj i krvavoj Drini, koja je u ta dva posljednja mjeseca godine 1941. bila grobnica za 8000 nedužnih života, muslimanskih i katoličkih.[4]

Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, poznati pjesnik i pisac, koji se tih dana kao duhovnik nalazio na Palama i bio zarobljen zajedno sa časnim sestrama, Drinskim mučenicama. Njega je spasio njegov zemljak - četnik Milko. [5].Meško je napisao više knjiga i članaka o tome.[6]

Beatifikacija[uredi | uredi izvor]

Beatifikacija Drinskih mučenica u Sarajevu

Završen biskupski proces[uredi | uredi izvor]

Završna sjednica istražnog postupka za beatifikaciju redovnice M. Jule Ivanišević i četiriju njenih susestara održana je 14. decembra 2002., u prostorijama Vrhbosanskoga nadbiskupskog ordinarijata u Sarajevu. Dekret o pokretanju kauze napisan je 4. decembra 1999. godine, a sjednica otvaranja postupka održana je 6. prosinca iste godine. U tijeku završne sjednice kardinal Vinko Puljić, postulator mons. Marko Josipović, promicatelj pravde dr. fra Velimir Valjan, sudac delegat mons. Mato Zovkić i tajnica kauze s. Snježana Stjepandić potpisali su potrebnu dokumentaciju, koja je potom zapečaćena. Jedan primjerak prikupljene dokumentacije pohranjen je u arhiv Vrhbosanske nadbiskupije, a drugi predan postulatoru da je proslijedi Kongregaciji za proglašenje svetaca u Rim. Na završnoj sjednici nazočile su i brojne redovnice Družbe Kćeri Božje ljubavi na čelu s vrhovnom poglavaricom časnom sestrom Lucynom Mroczek i provincijalkama zemalja u kojima ta Družba djeluje. Sjednica je završena molitvom za proglašenje blaženima časne sestre Jule Ivanišević i četiriju susestara.

Godine 2011., papa Benedikt XVI. pokrenuo je postupak beatifikacije pet časnih sestara. Papa Benedikt XVI. je 14. januara potpisao dekret o mučeništvu Drinskih mučenica, koje su bile ubijene iz mržnje do vjere. Time je otvorio put za njihovu beatifikacija. Istoga dana kada je potpisao i dekret o beatifikaciji Ivana Pavla II., koja se obavila u Rimu 1. maja 2011. godine uz nazočnost oko dva miliona hodočasnika.

Beatifikacija u Sarajevu[uredi | uredi izvor]

Dana 24. rujna 2011 u 11 sati bila je u Sarajevu beatifikacija Drinskih mučenica u Olimpijskoj dvorani Zetra. Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca salezijanac kardinal Angelo Amato.

Propovijed kardinala Angela Amata[uredi | uredi izvor]

U prigodnoj je propovijedi kardinal Amato istaknuo, da je mučeništvo pet redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi "tragična, ali slavna stranica Crkve Katoličke u plemenitom narodu Bosne i Hercegovine". "Njihova pobjeda ima značenje mučenika prvih stoljeća, kada su poganski idoli zahtijevali nevine žrtve za nastavak njihovog prolaznog i nesigurnog postojanja. Tragedija njihovog ubojstva se dogodila za vrijeme nasilnog civilnog rata 1941-1945. godine", rekao je kardinal te podsjetio kako su ubojice, oslijepljeni protukatoličkom mržnjom i beskonačnim egoizmom, počinili pokolj grupe nemoćnih ali neukrotivih žena. "Sestre, budući da se nisu htjele podvrgnuti neurednoj volji ratnika, pokušavaju pobjeći da bi obranile dostojanstvo svoga posvećenja", kazao je kardinal i dodao da povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer ljudi poniznih, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi. Ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage, istaknuo je kardinal Amato.

Misa beatifikacije[uredi | uredi izvor]

Na misi beatifikacije sudjelovalo je gotovo dvadeset tisuća vjernika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja iz koji su nove blaženice, hodočasnici iz drugih europskih zemalja, kao i prekooceanskih poput Brazila.

U koncelebraciji misnog slavlja bili su vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari, apostolski nuncij u Kuvajtu, Bahrainu, Katru, Arapskim Emiratima i Jemenu te apostolski delegat na Arapskom poluotoku nadbiskup Petar Rajič, 29 biskupa iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Mađarske i Albanije te tristotinjak svećenika.

Organizacija slavlja beatifikacije bila je besprijekorna, čemu su pridonijeli brojni volonteri, policajci, vatrogasci, medicinsko osoblje i mediji. Toga je dana Olimpijska dvorana doista bila "najveća crkva u Bosni i Hercegovini", kako se slikovito izrazio kardinal Puljić.

Tokom mise pjevao je zbor od 1200 pjevača sastavljen od brojnih župnih zborova, a prije mise održan je meditativno-glazbeni program, u kojemu su nastupili domaći i inozemni izvođači. [7]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ante Baković:Drinske mučenice, 125
  2. ^ Ante Baković:Drinske mučenice, str.38
  3. ^ A. Baković: Drinske mučenice 38-40; poglavlja: Leševi u šipražju, Kamo ih je Drina odnijela? Leševi ne govore
  4. ^ Ante Baković:Drinske mučenice, str.38
  5. ^ Ante Baković:Drinske mučenice, 115
  6. ^ F. K. Meško: V četniškem ujetništvu: Izbrano delo IV., 366-433
  7. ^ http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=23112&act=view Glas koncila o beatifikaciji

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • Glas koncila o beatifikaciji
  • KTA
  • KTA: Otkriveno spomen-obilježje u Goraždu
  • [1] Opasnost tadašnjih prilika pokazuje i spisak sa osnovnim životnim podacima ovih mučenika. Na ovoj stranici su imena 47 mučenih i ubijenih svećenika i vjernika za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata u Sloveniji, za koje je počeo proces za beatifikaciju i kanonizaciju. Za Grozdeta je ovaj proces već završen; zato se njegovo ime više ne nalazi ovdje.
  • [2] Na osmoj stranici se nalaze franjevački mučenici iz Bosne i Hercegovine, za koje je također počeo proces za beatifikaciju i kanonizaciju. Njihova sudbina, kao i sudbina svih slugu Božjih na ovome spisku je bila slična tragičnoj sudbini Lojzeta Grozdeta. Na ostalim stranicama newsaints su na engleskom jeziku zapisana imena mučenika za vrijeme komunizma u drugim zemljama svijeta.
  • [3] Na toj stranici je životopis slovenskog pjesnika i mučenika Lojzeta Grozdeta, koji je dao život za Krista. Proglašenje blaženim u Celju 13. lipnja 2010.
  • [4] Stranica o Drinskim mučenicama (na na engleskom).
  • [5] Pokrenut postupak beatifikacije pet časnih sestara iz BiH
  • [6] Papa potpisao dekret o mučeništvu Drinskih mučenica (na slovenskom)
  • [7] Stranica o drinskim mučenicama (na slovenskom)
  • [8] Stranica o drinskim mučenicama (na hrvatskom)
  • [9] Drinske mučenice uskoro blažene
  • [10] Vijesti iz BiH - Drinske mučenice uskoro blažene * Papa potpisao dekret o mučeništvu
  • [11] Tko su Drinske mučenice?
  • Beatifikacija Drinskih mučenica će bitu u Sarajevu (na mađarskom)
  • Mađarska časna sestra među Drinskim mučenicama (na mađarskom)


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: