Dužd

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Venecijski dužd, 16. vijek

Riječ dužd (dijalektalni italijanski: doge, standardni italijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux. Ovaj naslov se koristio za šefa države u nekoliko italijanskih republika sa okrunjenim vođom. Dvije najpoznatije takve republike su Venecija (Mletačka Republika) i Genova (Republika Genova).

Još jedna, praktički nezamjetiva takva "najuzvišenija republika" je bila Senarica u Abruzzu na jadranskoj obali središnje Italije. Ova država je također izabirala dužda, najvjerovatnije godišnje, od 1343. pa sve do pripojenja Napuljskom kraljevstvu Sicilije 1797. godine.

Knez, dužd je predstavnik izvršne vlasti u Veneciji. Do francuske građanske revolucije 1789. demokratska vlast se u pojedinim gradskim komunama, kneževinama, vojvodstvima i republikama zasnivala na podjeli na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u okviru jednog privilegovanog društvenog sloja. To savršenstvo aristokratskog izraza demonstrirala je Venecija, koja se od vremena hunskih provala u 5. vijeku do početka 19. vijeka razvijala i politički održavala uprkos brojnih društvenih i političkih promjena u svome susjedstvu.

Institucija dužda, predstavnika izvršne vlasti, krvavo je zapisana na stranicama venecijanske historije u ranom srednjem vijeku. U početku dužd je imao široke ovlasti i vladao je kao suveren. To je omogućavalo iskorištavanje te funkcije radi koristi za pojedinca i njegove srodnike. Istaknuti rodovi nastojali su da instituciju dužda zadrže u porodici i rodu, što je rezultiralo teškim građanskim ratovima među rodovima. Pobjednik je na kraju bila srednjovjekovna demokratija u krilu plemstva. Rodovi su našli kompromis. Ovlasti dužda su smanjene, a državu je dalje dužd predstavljao samo po mandatu svih ostalih zakonodavnih tijela u krilu vlasteoskog sloja (plemićkih rodova).

Institucija dužda u Dubrovniku ima svoj uzor u mletačkom duždu iz vremena mletačke dominacije nad Dubrovnikom (1205-1358). Dužd, knez (Rector) je biran samo na 30 dana, a njegove ovlasti su svedene na reprezentativni karakter. Predsjedavao je pojedinim tijelima, a ograničenje njegove funkcije, bez mogućnosti reizbora u toku godine, bilo je osiguranje da se ne bi dala mogućnost za prizvanje vremena venecijanskog ranosrednjovjekovnog apsolutističkog vladara.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]