Dubrovačko-neretvanska županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Dubrovačko-neretvanska županija
Zastava Dubrovačko-neretvanskog Grb Dubrovačko-neretvanskog
(Zastava) (Grb)
Dubrovačko-neretvanska županija
Sjedište županije Dubrovnik
Površina 1.781 km2
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
122.568
68,81/km2;
Premijer Nikola Dobroslavić

Dubrovačko-neretvanska županija je najjužnija županija Republike Hrvatske. Zbog granice s Bosnom i Hercegovinom kod Neuma podijeljena je u dva dijela: dubrovački s Korčulom i neretvanski. U svom sklopu ima gradove: Dubrovnik, Metković, Korčulu, Ploče i Opuzen.

Historija[uredi | uredi izvor]

Dubrovačko-neretvanski kraj su ljudi davno počeli naseljavati. Prije 3000 do 4000 godina na tom su prostoru živjeli Iliri. U 4. i 5. vijeku prije nove ere Dubrovnik osvajaju stari Grci. U 2. vijeku prije nove ere osvajaju ga Rimljani. Postoje jasni dokazi da je u 15. vijeku postojala i Dubrovačka republika. Svaki mjesec se birao knez. 1667. Dubrovnik je gotovo sravnio sa zemljom strašan potres. Nakon toga Dubrovnik je počeo nazadovati. 1808. službeno je ukinuta Dubrovačka republika. Tada je Dubrovnik ušao u trojednu zajednicu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije koja je do 1918. bila u sastavu Austro-Ugarske.

Nakon Prvog svjetskog rata Dubrovnik je, kao dio Hrvatske, najprije pripojen Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, pa Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca,koja je poslije nazvana Kraljevina Jugoslavija. Hrvati nisu bili zadovoljni dominacijom Srba, ugnjetavanjem i iskorištavanjem hrvatskog naroda u novonastaloj državi. Godine 1939. Dubrovačko-neretvanska županija je u sastavu Banovine Hrvatske, a 1941. postaje dio Nezavisne Države Hrvatske. Nakon raznih promjena imena 1943. Dubrovnik postaje dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I u novoj Jugoslaviji su uglavnom dominirali Srbi. 1. oktobra 1991. Jugoslovenska Narodna Armija oružano napada dubrovačko područje. Jugoslavenska Narodna Armija je zauzela Konavle, Šumet, Župu, Primorje i razarala sve do Stona. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji spaljeno je i opljačkano 14 194 kuća.

Kantonalna uprava[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Kanton je podijeljen na 5 gradova i 17 općina.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
63.379 63.292 69.185 74.708 83.135 87.665 86.610 90.577 88.535 94.812 99.593 108.131 115.683 126.329 122.870 122.568

Prema popisu stanovništva 2001. županija ima 122.870 stanovnika (2.8% ukupnog stanovništva Hrvatske) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 69 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 93.3%, Srbi 2%, Bošnjaci 1.4% i drugi.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Područje Kantona ima sve karakteristike sredozemne klime s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza ostrva i povremenih kontinentalnih uticaja.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najvažnija privredna grana Dubrovačko-neretvanske županije je turizam. Prelijepi dubrovački stari grad i čisto more privlače milione turista, pa je Dubrovnik najveća hrvatska turistička atrakcija. U Stonu je najstarija evropska solana iz 14. vijeka. Dubrovačko-neretvanski kanton ima i mnogo brodogradilišta. Zračna luka Dubrovnik nalazi se u Ćilipima, a autobuska stanica Dubrovnik na poluostrvu Lapad. Razvijeno je i poljoprivreda i ribarstvo.

Važna privredna grana je i vađenje i obrada kamena, uglavnom u Dubrovačkom primorju.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Prvi koncert Dubrovačke filharmonije održan je u Dubrovniku 13. maja 1925. Odtad ta filharmonija nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama. Pozorište Marina Držića izgrađeno je 1864. godine. Ansambl Linđo osnovan je 1965. Muzeji u Dubrovniku su Pomorski muzej, Prirodoslovni muzej Biološkog instituta, Etnografski muzej itd.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Najveća znamenitost Dubrovačko-neretvanske županije je Stari Grad Dubrovnik. Opasan velikim i dugim zidinama i morem privlači turiste. Druga važna znamenitost je Ston. Poslije Kineskog zida on ima najveće zidine na svijetu [citat potreban]. Ima i najstariju solanu u Evropi [citat potreban].

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: