Srednje egipatsko carstvo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Egipat - Srednja država)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Glava faraona iz srednje države

Srednja država je razdoblje u historiji drevnog Egipta od početka jedanaeste egipatske dinastije do kraja četrnaeste egipatske dinastije, otprilike između 1991. i 1648. p. n. e.

Razdoblje srednje države obilježeno je miroljubivom politikom i širenjem trgovačkih veza sa istočnim Mediteranom. Egipatska trgovačka predstavništva osnivana su u Palestini, Siriji, na Kreti i Kipru. Faraon Mentuhotep II. odaslao je lađe u nepoznatu zemlju Punt i one su se vratile natovarene začinima i tamjanom. Sezostris III. prekinuo je razdoblje mirnog širenja egipatskog uticaja i krenuo je u osvajačke pohode na Nubiju i Palestinu. Radi čvršće kontrole nad državom proveo je upravnu reformu kojom je ukinuo službu monarha, a na njihovo mjesto postavio kao činovnike sposobne obrtnike i trgovce.

Opće blagostanje u razdoblju srednje države odrazilo se i u kulturi i književnosti. Putovanja u daleke krajeve nadahnula su pripovjedaće, pa uz čuvenu pripovijest Sinuhe Egipćanin nastaje i niz drugih djela o velikim pustolovinama.

Jedanaesta dinastija[uredi | uredi izvor]

Za početak jedanaeste dinastije obično se uzima vrijeme kada je faraon Mentuhotep II iz Tebe porazio posljednjeg vladara desete egipatske dinastije i time završio prvi prijelazni period. Neki stručnjaci ističu razlike u kulturi jedanaeste i dvanaeste egipatske dinastije i zato počinju Srednju državu dvanaestom dinastijom.

Dvanaesta dinastija[uredi | uredi izvor]

Nakon vladavine Mentuhotepa III. i Mentuhotepa IV. završava jedanaesta dinastija i prelazi u poznatu dvanaestu dinastiju. Prvi faraon dvanaeste dinastije bio je Amenemhat I., on je, prema nekim izvorima, ista osoba kao i Amenemhat, vezir Gornjeg Egipta pod vlašću Mentuhotepa IV. To objašnjava gladak prelazak moći u kojem je Amenemhat lako preuzeo vlast nakon smrti Mentuhotepa IV.

Amenemhat I. je izgradio novu prijestolnicu poznatu pod imenom Itjtawy;nije poznato gdje je taj grad bio smješten ali pretpostavlja se da je bio na lokaciji današnjeg el-Lishta, iako Manetho tvrdi da im je prijestolnica ostala u Tebi. Amenemhet je smirio nemire u Egiptu i smanjio prava nomarsima. Poznato je da je pokrenuo barem jedan vojnički pohod na Nubiju. 1962. p. n. e. postavio je svog sina Senusreta I. kao svog suvladara. Kada je Amenemhata I. Navodno ubio njegov tjelohranitelj, Senusret se vratio iz odbrambenog rata s Libijom u Itjtawy da bi spriječio preuzimanje vlasti. To je dokazalo korist institucije suvladara budući da je novi vladar time već stekao korisno iskustvo prije nego što je trebao i sam preuzeti vladanje državom. Sistem suvladara potrajao je kroz cijelu dvanaestu dinastiju i donio je veliku stabilnost.

Figurice iz srednje države


Senusret I. (1971. p. n. e. – 1926. p. n. e.) nastavio je pokušaje svog oca da ponovno osvoji Nubiju i ostale teritorije koji su izgubljeni u prvom prijelaznom periodu. U njegovih 45 godina vladavine obuzdana je Libija, što je Egiptu osiguralo napredak i sigurnost.

Senusretov nasljednik Amenemhat II. (1929. p. n. e. – 1895. p. n. e.) vratio je nomarsima da svoj položaj stiču nasljeđivanjem (iako je tim oslabio središnju vlast), uspostavio trgovinske veze s Nubijom i, čini se, vodio rat u Levantu.

Senusret II. (1897. p. n. e. – 1878. p. n. e.) poboljšao je trgovinske veze s Nubijom, Palestinom i Levantom.

Njegov nasljednik Senusret III. (1878. p. n. e. – 1839. p. n. e.]]) bio je kralj-ratnik koji je često i sam učestvovao u bitkama. Poveo je svoje snage duboko u Nubiju te izgradio niz velikih utvrda da bi odredio granice između Egipta i još neosvojenog teritorija. Izgradio je hram u Abydosu koji je uništen ali se i na njegovim ostacima vidi visoka kvaliteta ukrasa. Proglašen je božanstvom pri kraju Srednje države, a obožavali su ga faraoni Nove države. Predao je krunu svome sinu ali je ostao stariji suvladar.

Amenemhat III. (1860. p. n. e. – 1815. p. n. e.) bio je posljednji veliki faraon Srednje države. Egipatsko stanovništvo počelo je prerastati razine proizvodnje hrane. Amenemhat III. je naredio eksploataciju Fayyuma te pojačano rudarenje u Sinajskoj pustinji. Ponovno je ukinuo nasljedno pravo nomarha. Njegov nasljednik Amenemhat IV. je vladao 9 godina (1816. p. n. e. – 1807. p. n. e.) prije svoje preuranjene smrti.

Sestra Amenemhata IV kratko je vladala kao kraljica Sobekneferu (1807. p. n. e. – 1803. p. n. e.). budući da nije imala nasljednika, dvanaesta dinastija naglo je završila, a s njome i zlatno doba Srednje države.

Trinaesta i četrnaesta dinastija[uredi | uredi izvor]

Trinaesta dinastija:

Trinaesta egipatska dinastija vladala je, prema Manethu, oko 453 godine, no to je možda pogrešno obzirom da su u grčkim prijepisima njegovog dijela brojevi 1 i 4 vrlo slični, znači to bi mogao biti i broj 153.

Četrnaesta dinastija:

Čini se da su ovi vladari postupno gubili vlast nad Egiptom. Četrnaesta egipatska dinastija je izgleda bila dinastija manjih vladara u području Delte.

Trinaesta i četrnaesta dinastija označile su spori pad Egipta u Drugi prijelazni period u kojem će neki od doseljenika koji su stigli iz Azije za vrijeme Amenemhata III. preuzeti vlast pod imenom Hiksi.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: