Ekspertni sistemi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ekspertni sistemi su sofistični računarski programi koji primjenjuju ljudsko znanje u specifičnim oblastima ekspertize da bi se riješili teški problemi. Često se predstavljaju kao sistemi sastavljeni iz tri fundamentalna dijela: interfejsa, baze znanja i inferentne mašine.

Prednosti i nedostaci[uredi | uredi izvor]

Prednosti:

  • Pruža dosljedne odgovore za ponavljajuće odluke, procese i zadatke
  • Sadrži i održava značajan nivo informacija
  • Ohrabruje organizacije da razjasne logiku njihovog načina odlučivanja
  • Uvijek postavlja pitanja, koja bi čovjek mogao i zaboraviti
  • Može raditi neprekidno (bez ljudi)
  • Korisnik se može njime često služiti
  • Višekorisnisnički ekspertni sistem može posluživati više korisnika istovremeno

Nedostaci:

  • Ne može se prilagoditi promjeni okruženja, sve dok se baza znanja ne promijeni

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ignizio, James (1991). Introduction to Expert Systems. ISBN 0-07-909785-5.
  • Giarratano, Joseph C. and Riley, Gary (2005). Expert Systems, Principles and Programming. ISBN 0-534-38447-1.
  • Jackson, Peter (1998). Introduction to Expert Systems. ISBN 0-201-87686-8.
  • Walker, Adrian et al. (1990). Knowledge Systems and Prolog. Addison-Wesley. ISBN 0-201-52424-4.
  • Darlington, Keith (2000). The Essence of Expert Systems. Pearson Education. ISBN 0-13-022774-9.