Ekspertni sistemi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ekspertni sistemi su sofistični računarski programi koji primjenjuju ljudsko znanje u specifičnim oblastima ekspertize da bi se riješili teški problemi. Često se predstavljaju kao sistemi sastavljeni iz tri fundamentalna dijela: interfejsa, baze znanja i inferentne mašine.

Prednosti i nedostaci[uredi | uredi izvor]

Prednosti:

  • Pruža dosljedne odgovore za ponavljajuće odluke, procese i zadatke
  • Sadrži i održava značajan nivo informacija
  • Ohrabruje organizacije da razjasne logiku njihovog načina odlučivanja
  • Uvijek postavlja pitanja, koja bi čovjek mogao i zaboraviti
  • Može raditi neprekidno (bez ljudi)
  • Korisnik se može njime često služiti
  • Višekorisnisnički ekspertni sistem može posluživati više korisnika istovremeno

Nedostaci:

  • Ne može se prilagoditi promjeni okruženja, sve dok se baza znanja ne promijeni

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ignizio, James (1991). Introduction to Expert Systems. ISBN 0-07-909785-5.
  • Giarratano, Joseph C. and Riley, Gary (2005). Expert Systems, Principles and Programming. ISBN 0-534-38447-1.
  • Jackson, Peter (1998). Introduction to Expert Systems. ISBN 0-201-87686-8.
  • Walker, Adrian et al. (1990). Knowledge Systems and Prolog. Addison-Wesley. ISBN 0-201-52424-4.
  • Darlington, Keith (2000). The Essence of Expert Systems. Pearson Education. ISBN 0-13-022774-9.