Elektron
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Elektron (također nazvan negatron) je subatomska čestica (sastavni dio atoma). Predstavlja se notacijom e−. U atomu se pored elektrona nalaze protoni i neutroni. Elektron je negativno naelektrisan elementarnim nabojem koji iznosi -1.6 × 10;-19 kulona, sa masom oko 9,10 × 10-31 kg (0.51 MeV/c2), koja je 1/1800 dio mase protona.
Elektron spada u klasu subatomskih čestica nazvanih leptoni, za koje vjerujemo da su fundamentalne čestice (tj. da nemaju manje sastavne dijelove). Elektron ima spin ±1/2, što znači da je fermion, tj. podliježe Fermi-Diracovoj statistici. U kvantnoj mehanici elektron se opisuje Diracovom jednačinom. U Standardnom modelu je u formi dubleta u SU(2), zajedno sa elektronskim neutrinom sa kojim međudjeluje kroz slabu interakciju. Elektron ima dva masivnija partnera istog naelektrisanja, različitih masa: mion i tau.
Vjerovatan broj elektrona u svemiru je onaj sa 130 nula u nizu. Neki teoretičari smatraju da je elektron vrlo sličan maloj crnoj rupi.
Sadržaj |
Historija [uredi]
George Johnstone Stoney je odredio elektron jedinicom naboja u elektrohemiji, ali Thomson je prvi shvatio da se radi o elementarnoj čestici. Joseph John Thomson je otkrio elektron 1897. u Cavendish Laboratory pri Cambridge univerzitetu, kratko studirajući "katodne zrake". Pod uticajem radova Maxwella i otkrića X-zraka, on je zaključio da katodni zraci sadrže negativno naelektrisane čestice koje on naziva "korpuskule".
Elektricitet [uredi]
Usmjereno kretanje elektrona koji su oslobođeni uticaja atomskog jezgra nazivamo električnom strujom. Električni naboj direktno mjerimo elektrometrom. Električnu struju mjerimo galvanometrom.
Neutralan atom ima jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja, tj. broj protona u jezgri je jednak broju elektrona u omotaču. Za tijelo sa viškom elektrona kažemo da je "negativno naelektrizirano", dok za tijelo sa manjkom elektrona kažemo da je "pozitivno naelektrizirano".
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
 |
Hemija portal Odjeljak isključivo posvećen hemiji |
 |
Fizika portal Odjeljak isključivo posvećen fizici |
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
