Endometrioza

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Endometrioza je naziv za stanje koje karakterizira nalaz i rast tkiva endometrija (unutarnji sloj maternice) izvan endometrija i miometrija maternice. Nalaz endometrija u miometriju naziva se adenomioza (nekad lat. endometriosis interna). Takav "ektopičan" endometrij ima iste histološke značajke kao i normalni endometrij.

Normalan endometrij u maternici se tokom menstruacijskog ciklusa odljušti i izlazi iz tijela. Kod endometrioze, ektopično tkivo reagira na hormonske promjene kao i normalni endometrij. Tako odljuštene stanice i krv obično ne mogu izaći iz tijela i uzrokuju razne promjene kao što su: unutarnje krvarenje, upala, bol, ožiljci ili neki drugi simptomi na organima koji nisu dio ženskog spolnog sistema (mokraćni sistem, probavni trakt, središnji živčani sistem).

Simptomi[uredi | uredi izvor]

Glavni i najčešći simptom endometrioze je zdjelična bol. Bol je obično razmjerna proširenosti bolesti, iako neke žene ne osjećaju, ili osjećaju vrlo malu bol, unatoč znatnoj raširenosti i uznapredovalosti bolesti. Bol može biti i intenzivna, unatoč vrlo malom žarištu endometrioze.

Ostali simptomi mogu uključivati:

  • dismenoreja, koja može biti progresivna
  • hronična bol (u donjem dijelu leđa i zdjelici, ili trbušna bol)
  • dispareunija
  • bolna peristaltika ili bolno mokrenje (dizurija)
  • obilna menstruacijska krvarenja (menoragija)
  • mučnina i povraćanje
  • premenstrualno ili intermenstrualno mrljasto krvarenje, tzv. "spotting"
  • neplodnost (npr. endometrioza može uzrokovati opstrukciju jajovoda)
  • opstrukcija crijeva ili opstrukcija u mokraćnom sustavu

Lokalizacija i klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Endometriozu najčešće nalazimo u zdjeličnim strukturama:

  • jajnici
  • jajovodi
  • stražnja strana maternice i stražnja udubina u peritoneumu (lat. excavatio rectouterina - Douglasov prostor)
  • prednja strana maternice i prednja udubina u peritoneumu (lat. excavatio vesicouterina)
  • maternični ligamenti - široki (lat. ligamentum rotundum uteri) ili okrugli (lat. ligamentum latum uteri)
  • crijeva, naročito slijepo crijevo
  • mokraćni mjehur
  • endometrioza se može širiti u vrat maternice i stidnicu ili na mjesta hirurških rezova u abdomenu.
  • iznimno rijetko, pluća ili drugi dijelovi tijela

Endometrioza se klasificira kao minimalna, blaga, umjerena ili teška (I-IV), nakon laparaskopske procjene broja i veličine žarišta, te nazočnosti priraslica.

Teorije o nastanku endometrioze[uredi | uredi izvor]

Teorije o nastanku endometrioze razvijaju se u dva glavna pravca. Jedan predstavlja ideju metaplazije epitela određenog organa, u epitel endometrija, dok druga razmatra ideju endometriotskog implantanta, tj. dolaska endometrijskih stanica do određenog mjesta implantacije.

Komplikacije[uredi | uredi izvor]

Najčešća komplikacija endometrioze je neplodnost. Ovisno o lokalizaciji endometrioza može uzrokovati adhezije u crijevima ili mokraćnom sistemu, što može uzrokovati probleme sa prohodnošću dijelova sustava. Rijetko endometriozu možemo naći u središnjem živčanom sistemu, gdje može uzrokovati vrlo različite neurološke simptome ili u plućima.

U žarištima endometrioze može doći do hiperplazije (kao i u endometriju - hiperplazija endometrija) ili do razvoj zloćudnog tumora.

Liječenje[uredi | uredi izvor]

Liječenje endometrioze može biti medikamentno, hirurško ili kombinirano (preoperativno medikamentno ili postoperativno medikamentno).