Entropija
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
Fizika portal Odjeljak isključivo posvećen fizici |
Entropija (grč. έντροπή, "obrt ka unutra"), uveo Rudolf Julijus Εmanuel Klauzijus 1865; veličina stanja koja se može posmatrati kao mjera za "vezanu" energiju nekog zatvorenog materijalnog sistema, tj. za energiju koja se, nasuprot "slobodnoj", više ne može pretvoriti u rad. Suprotni pojam je ektropija.
Od Bolcmana (Predavanja o principima mehanike, 1897. do 1904) entropijom se u smislu "kinetičke teorije gasova" označava toplotni sadržaj nekog sistema kao energija kretanja njegovih molekula.
Definicija entropije [uredi]
Entropija je težnja sistema da spontano pređe u stanje veće neuređenosti, dakle, entropija je mjerilo neuređenosti sistema. Najveća uređenost sistema je temperatura apsolutna nula. (pogledaj: Magnetno hlađenje) Pošto se ona ne može postići, prema Trećem principu termodinamike (Nernstova teorema)se uzima da entropija asimptotski teži nuli kada temperatura sistema prilazi apsolutnoj nuli.
Entropija - termodinamička definicija [uredi]
Entropija je veličina određena količnikom toplote i apsolutne temperature. Ova definicija ne otkriva pravi smisao entropije, ali omogućava njeno mjerenje.
Drugi princip termodinamike opisuje posljedice entropije: Nije moguć perpetuum mobile druge vrste. Ili prostije, ne može se dobiti rad prenosom toplote sa hladnijeg na toplije tijelo.
Sa etropijom se neprekidno srećemo u svakodnevnom životu. Svako je vidio knjigu kako padne sa stola pri čemu se njena kinetička energija pretvoila u toplotu i malo ugrijala podlogu na koju je pala. Ali niko nije vidio da knjiga sa poda poleti na policu uz spontano hlađenje poda. U prvom slučaju entropija sistema raste a u drugom opada. Svi spontani procesi se odigravaju u smijeru porasta entropije. Normalno, niko nas ne sprječava da knjigu podignemo i vratimo u policu. Ali tada smo smanjili entropiju na račun rada koji je izvršen podizanjem knjige. A da bi se došlo do te energije morala je da poraste entropija na nekom drugom mjestu pri čemu je ukupan rezultat porast entropije u svemiru.
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
