Entropija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Commons logo
Fizika portal
Odjeljak isključivo posvećen fizici
Topljenje leda je klasični primjer rasta sistema entropije

Entropija (grč. έντροπή, "obrt ka unutra"), uveo Rudolf Julius Emanuel Clausius (Rudolf Julijus Εmanuel Klauzijus) 1865; veličina stanja koja se može posmatrati kao mjera za "vezanu" energiju nekog zatvorenog materijalnog sistema, tj. za energiju koja se, nasuprot "slobodnoj", više ne može pretvoriti u rad. Suprotni pojam je ektropija.

Od Bolcmana (Predavanja o principima mehanike, 1897. do 1904) entropijom se u smislu "kinetičke teorije gasova" označava toplotni sadržaj nekog sistema kao energija kretanja njegovih molekula.

Definicija entropije[uredi | uredi izvor]

Entropija je težnja sistema da spontano pređe u stanje veće neuređenosti, dakle, entropija je mjerilo neuređenosti sistema. Najveća uređenost sistema je temperatura apsolutna nula. (pogledaj: Magnetno hlađenje) Pošto se ona ne može postići, prema Trećem principu termodinamike (Nernstova teorema)se uzima da entropija asimptotski teži nuli kada temperatura sistema prilazi apsolutnoj nuli.

Entropija - termodinamička definicija[uredi | uredi izvor]

Entropija je veličina određena količnikom toplote i apsolutne temperature. Ova definicija ne otkriva pravi smisao entropije, ali omogućava njeno mjerenje.

Drugi princip termodinamike opisuje posljedice entropije: Nije moguć perpetuum mobile druge vrste. Ili prostije, ne može se dobiti rad prenosom toplote sa hladnijeg na toplije tijelo.

Sa etropijom se neprekidno srećemo u svakodnevnom životu. Svako je vidio knjigu kako padne sa stola pri čemu se njena kinetička energija pretvoila u toplotu i malo ugrijala podlogu na koju je pala. Ali niko nije vidio da knjiga sa poda poleti na policu uz spontano hlađenje poda. U prvom slučaju entropija sistema raste a u drugom opada. Svi spontani procesi se odigravaju u smijeru porasta entropije. Normalno, niko nas ne sprječava da knjigu podignemo i vratimo u policu. Ali tada smo smanjili entropiju na račun rada koji je izvršen podizanjem knjige. A da bi se došlo do te energije morala je da poraste entropija na nekom drugom mjestu pri čemu je ukupan rezultat porast entropije u svemiru.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: