Enver Imamović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Enver Imamović
Rođenje (1940-10-29) 29. oktobar 1940 (83 godine)
ZanimanjeArheolog, historičar

Enver Imamović (29. oktobar 1940.) je bosanskohercegovački arheolog i historičar.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 29. oktobra 1940. u Fojnici, gimnaziju je završio 1960. u Sarajevu, studij arheologije završio je 1965. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1974. godine sa tezom Antički kultni i votivni spomenici na području unutarnjeg dijela rimske provincije Dalmacije. Na katedri opće historije starog vijeka Filozofskoga fakulteta u Sarajevu biran je 1968. za asistenta, 1976. za docenta, 1979. za vanrednog i 1986. za redovnog profesora.[2]

Boravio je na specijalizaciji iz antičkih studija na Univerzitetu u Rimu, predavao je i kao gostujući profesor na univerzitetima u Kairu, Minyi, New Delhiju, Bombayu i Calcutti. Sudjelovao je u arheološkim ekspedicijama u Tibetu, Nepalu, Indiji, Tajlandu, Andama, Galapagosu i u području Amazona. U ratnim godinama 1992-95. bio je direktor Zemaljskog muzeja, a od 1995. je predsjednik Nacionalnog komiteta Međunarodnog muzejskog vijeća (ICOM) za BiH.

Sarađivao je u časopisima Istorijski zapisi (Titograd 1972, 1975, 1978), Jadranski zbornik (1972), Naše starine (1972), Otočki ljetopisi (1973, 1975, 1980), Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH (1974), Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu (1975-76, 1978, 1980, 1990), Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine (1976), Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1976, 1980), Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (1979-80, 1996), Obavijesti Hrvatskoga arheološkog društva (1983), Tribunia (1983), Zbornik Arheološkog društva BiH (1983), Dometi (1984), Acta historico-oeconomica Iugoslaviae (1987), Annales de l’Institut français de Zagreb (1987), Kabes (1998).

Područje interesovanja[uredi | uredi izvor]

Antička prošlost Balkanskog poluostrva, historija srednjovjekovne Bosne.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine (1977)
  • Nerezine na otoku Lošinju (1979)
  • Povijesno-arheološki vodič po Osoru (1979)
  • Olimpijske igre u starom vijeku (1984)
  • Otoci Lošinj i Cres od ranog srednjeg vijeka do konca XVIII stoljeća (1987)
  • Korijeni Bosne i bosanstva (1995)
  • Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine (1998)
  • Historija bosanske vojske (1999)
  • O Sarajevskoj hagadi (2009)
  • On the Sarajevo Hagadda (2009)
  • Afroditin grijeh (2009)
  • Ajvaz-dedin san (2012)
  • Korijen i život Bosanskog plemstva kroz historiju (2018)
  • Pogibija braće Morić (2021)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "IMAMOVIĆ, Enver - Hrvatski biografski leksikon". bl.lzmk.hr. Pristupljeno 15. 12. 2023.
  2. ^ "Enver Imamović | University of Sarajevo - Academia.edu". unsa-ba.academia.edu. Pristupljeno 15. 12. 2023.