Eric Clapton

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Eric Clapton
Clapton tokom nastupa u Royal Albert Hallu u Londonu, 2017.
Rođenje
Eric Patrick Clapton

(1945-03-30) 30. mart 1945 (78 godina)
Ripley, Surrey, Engleska
Zanimanje
  • Gitarista
  • pjevač
Godine aktivnosti1962–

Eric Patrick Clapton (rođen 30. marta 1945) jeste britanski bluz i rok gitarista i pjevač. Smatra se jednim od najuspješnijih i najutjecajnijih gitarista u rok muzici.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rane godine[uredi | uredi izvor]

Kao sin majke Molly i oca Edwarda, kanadskog vojnika stacioniranog u Engleskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata, Eric se rađa u engleskom gradiću Surrey. Otac je prilikom njegovog rođenja bio već izvan granica države. Eric je kao dijete bio miran i veoma nadaren, sa odličnim uspjesima u školi. Dobio je prvu akustičnu gitaru Hoyer, izrađenu u Njemačkoj, za njegov 13. rođendan, ali jeftinu sa metalnim žicama koju je bilo teško svirati, pa on nakratko gubi interes za sviranje ovog instrumenta. Dvije godine kasnije Clapton je uzeo istu gitaru i ovaj put je počeo svirati redovno. Bio je pod utjecajem bluesa od najranije dobi, a vježbao je duge sate kako naučiti akorde blues muzike svirajući zajedno uz ploče. On je nastavio da vježba koristeći svoj prenosni Grundig magnetofon, slušajući pjesme iznova i iznova dok nije osjetio da ih je dobro naučio svirati. Nakon što je napustio školu 1961. Clapton je studirao umjetnost na Kingstonskom univerzitetu, ali je bio odbijen na kraju školske godine, jer je njegova pažnja ostala na muzici radije nego na umjetnosti. Njegovo sviranje gitare je toliko napredovalo da su ga od njegove 16. godine ljudi počeli primjećivati.Kao 17-godišnjak, Eric prekida studije na Kingston Univerzitetu, da bi se priključio svojoj prvoj muzičkoj grupi 1963. godine. U to vrijeme započeo je da svira po raznim dijelovima Londona.

Muzičko stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]

Clapton u Barceloni, 1974.

Već 1963. godine Eric postaje član Yardbirdsa. Nakon što 1965. odlazi iz ove grupe, u aprilu iste godine priključuje se Johna Mayallu & Bluesbreakersima. Nakon samo tri mjeseca napušta i ovu grupu. Sredinom 1966. godine Clapton odlazi i osniva super-grupu Cream, sa Ginger Bakerom (Bubnjevi) i Jack Brucom (Bass). Tokom svog vremena provedenog sa Cream, počeo se razvijati kao pjevač, tekstopisac i gitarist, iako je Bruce uglavnom pjevao i napisao većinu pjesama sa tekstopiscem Pete Brownom. Prvi koncert grupe Cream bio je neslužbeni nastup u Twisted Wheel klubu u Manchesteru 29. jula 1966. prije njihovog prvog nastupa dvije noći kasnije na Nacionalnom jazz i blues festivalu u Windsoru. Cream je postala legendarna grupa sa svojim temperamentnim blues improvizacijama i produženim solo dionicama tokom njihovih živih nastupa. Jimi Hendrix je prisustvovao živom nastupu novoosnovanog Creama na Centralnom Londonskom univerzitetu 1. oktobra 1966. Hendrixov dolazak je imao neposredan i veliki utjecaj na sljedeću fazu Claptonove karijere, iako će Clapton i dalje biti priznat u Britanskim muzičkim anketama kao najbolji gitarista. Prvi put posjećuje Sjedinjene Države tokom turneje sa Creamom. Snimili su album Disraeli Gears u New Yorku 11-15 maja 1967. Cream repertoar varira od hard rocka ("I Feel Free") do dugotrajnih blues instrumentalnih improvizacija ("Spoon"). Disraeli Gears sadrži Claptonove žestoke gitarske solo dionice, Bruceovo visoko pjevanje i istaknuto, tečno sviranje bas-gitare, a Bakerovo moćno, poliritmično bubnjanje pod jazz utjecajem. Grupa je napravila hitove poput Sunshine Of Your Love, I fell free, White Room, Crossroads, i mnoge druge. Neslaganje Bakera i Brucea mnogo otežavaju rad ove grupe.

U to vrijeme Clapton počinje sam da pjeva i piše pjesme.Sa svojim životnim prijateljem Georgom Harrisonom, članom legendarnih Beatlesa, komponira veliki hit Badge.

Muzički stil[uredi | uredi izvor]

Miješajući utjecaje iz Chicago bluesa i vodećih blues gitarista kao što su Buddy Guy, Freddie King, i BB King, Clapton je stvorio svoj vlastiti prepoznatljivi stil sviranja gitare.

Muzički utjecaji[uredi | uredi izvor]

Clapton i B. B. King 2010.

Clapton navodi Freddie Kinga, B. B. Kinga, Alberta Kinga, Buddy Guy, i Huberta Sumlina kao gitariste koji su utjecali na njega. Izjavio je da je blues muzičar Robert Johnson imao najvažniji utjecaj na njega. U 2004. Clapton je objavio CD i DVD pod nazivom Sessions for Roberta Johnson, gdje je svirao pjesme Roberta Johnsona na električnim i akustičnim gitarama.

Clapton je zajedno sa drugima napisao knjigu Otkrivanje Roberta Johnsona u kojoj je rekao za Johnsona

"Najvažniji blues muzičar koji je ikada živio. On je apsolutno istinit u svojoj viziji, i toliko dubok koliko sam ja uspio da uđem u tu muziku u posljednjih 30 godina. Nikada nisam pronašao ništa više tako duboko duhovno od Roberta Johnsona. Njegova muzika ostaje najmoćniji vapaj što mislim da se može naći u ljudskom glasu, stvarno .... činilo se kao jeka nečega što sam oduvijek osjećao.

Muzičko naslijeđe[uredi | uredi izvor]

Claptona nazivaju jednim od najvažnijih i najutjecajnijih gitarista svih vremena. On je jedini koji je tri puta proglašen najznačajnijom osobom u rock muzici (Rock and Roll Hall of Fame): jednom kao solo umjetnik, a posebno kao član Yardbirdsa i Cream. Zauzeo je drugo mjesto u časopisu Rolling Stone na listi 100 najvećih gitarista svih vremena i četvrti na Gibsonovoj listi 50 najboljih gitarista svih vremena.

Objavljena muzička djela[uredi | uredi izvor]

Albumi[uredi | uredi izvor]

Singl ploče[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]