Ermenija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Republika Ermenija
Հայաստանի Հանրապետություն
Hayastani Hanrapetutyun
Zastava Ermenije Grb Ermenije
Zastava Grb
Himna"Mer Hayrenik"
("Naša domovina")
Položaj Ermenije
Glavni grad Erevan
Službeni jezik ermenski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Serzh Sargsyan
 -  Premijer Hovik Abrahamyan
Nezavisnost 23. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza
Površina
 -  Ukupno 29,800 km2 (141)
 -  Vode (%) 4.71
Stanovništvo
 -  Ukupno 3,009,800[1] Procjena 2014 (136)
 -  Gustoća stanovništva 101/km2 
Valuta Dram (AMD)
Vremenska zona UTC+4
- ljeti (UTC+5)
Internet domena .am
Pozivni broj +374

Ermenija je mala zemlja smještena južno od Kavkaza, u planinama između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Ermeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ermenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnoga mora i Kaspijskog jezera. 301. je postala prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani i Perzijanci, Ermenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili Otomansko Carstvo i Safavidska Perzija. Turske su carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923. godine, zbog straha što kršćanski Ermeni, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, izvršile pokolje poznate kao Ermenski genocid, u kojima je život izgubio više od milion Ermena.

Perzijski je dio Ermenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Ermenija unutar Sovjetskog Saveza dobija status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Ermenija postala neovisna država 1991. U maju 1994. potpisano je primirje, ali status Nagorni Karabaha nije razriješen.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Ermenije, oslabila je privreda obiju država. Ermenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.

Ermenija je nastala 1988. godine izdvajanjem iz SSSR-a odnosno referendumom 1991. godine, a Ustavom iz 1995. godine postaje predsjednička republika. Zemljotres 1988. godine, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od strane Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju ermensku historiju i ostavilo posljedice na privredu koja se nakom 1992. godine počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Ermenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Trenutno su na vlasti koalicija tri stranke (konzervativna Republikanska Stranka, Ermenska Revolucionarna Federacija i Stranka Države Prava) koje podržavaju današnjeg predsjednika Roberta Kochariana.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Provincije Ermenije

Ermenija je administrativno podijeljena na 11 provincija:

  1. Aragatsotn
  2. Ararat
  3. Armavir
  4. Gegharkunik
  5. Kotayk
  6. Lori
  7. Shirak
  8. Syunik'
  9. Tavush
  10. Vayots Dzor
  11. Erevan

Geografija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Privreda[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Halilović, Senahid. Pravopis bosanskoga jezika, KBD Preporod, Sarajevo, 1996., str. 228. Ermenija, str. 162. Armenija → Ermenija, str. 282. Jermenija → Ermenija.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

  1. ^ Հայաստանի Հանրապետության Ազգային վիճակագրության ծառայություն: Հայաստանի Հանրապետության մշտական բնակչության թվաքանակը 2014 թվականի հուլիսի 1-ի դրությամբ — yoxlanılıb: 1.8.2014