Euroherc osiguranje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Euroherc osiguranje d.d.
VrstaDioničko društvo
Osnovano1992.
SjedišteSarajevo, Bosna i Hercegovina
Zagreb, Hrvatska
Ključne osobeDamir Zorić (predsjednik)
Prihod43,7 miliona KM (2015 BiH)
913,34 miliona kn (2015 HR)
Neto dobit3,65 miliona KM (2015 BiH)
108,97 miliona kn (2015 HR)
VlasnikDubravko Grgić i mali dioničari
Zaposleni260 (BiH)
1039 (HR)
Podružnice19
SloganOsiguranje kojem vjerujem!
Veb-sajteuroherc.ba

Euroherc osiguranje je osiguravajuće društvo u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj sa sjedištem u Sarajevu, odnosu Zagrebu, koje se bavi neživotnim osiguranjima.[1][2] Euroherc osiguranje je po tržišnom udjelu i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj na trećem mjestu.[3][4] Euroherc osiguranje je članica koncerna Agram.

Euroherc osiguranja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj posluju kao samostalna preduzeća, pa tako u Bosni i Hercegovini posluje kao Euroherc osiguranje d.d. Sarajevo, a u Hrvatskoj kao Euroherc osiguranje d.d. Zagreb.

Euroherc osiguranje je u Bosni i Hercegovini notirano na sarajevskoj,[5] a u Hrvatskoj na zagrebačkoj berzi.[6]

Historija[uredi | uredi izvor]

1992. godine Dubravko Grgić je osnovao bosanskohercegovački Euroherc u Ljubuškom. Međutim, pošto su tada još na snazi bili tzv. "Markovićevi zakoni", koji ne dozvoljavaju osnivanje osiguravajućeg društva bez najmanje deset dioničara, Grgić je oko sebe okupio još nekoliko dioničara za osnivanje Euroherc osiguranja, među kojima je najpoznatiji hercegovački biznismen Milan Lučić.[7]

Krajem iste godine, poslovanje Euroherca dolazi u pitanje, zato što društvo tada još nije imalo "zelenu kartu" za automobile, tako da su police koje su prodavale u Bosni i Hercegovini nisu vrijedile za Hrvatsku.

Zato je Dubravko Grgić hitno nakon toga osnovao preduzeća u Hrvatskoj i nabavio potrebne dokumente potrebne za dalje poslovanje Euroherca.

Krajem 2009. godine Euroherc osiguranje upisano je na sarajevskoj berzi.

Sjedište bh. Euroherca u Sarajevu

Afera Agram[uredi | uredi izvor]

U septembru 2012. godine Ured za razbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) je ušao je u Hrvatski ured za osiguranje i Hrvatsku agenciju za nadzor finansijskih usluga zbog sumnje da su Euroherc i Jadransko osiguranje kroz porezne prevare i utaju poreza od 1993. do 2012. godine utajila čak milijardu kuna (oko 260,4 miliona KM), što bi bila najveća porezna afera u historiji Hrvatske.[8]

Jadransko i Euroherc osiguranje su ušli u fokus poreskih istražitelja nakon što je Večernji list napisao o Zakonu o obaveznim odnosima u prometu koji bi pomogao društvima koncerna Agram, a išao na štetu države i Croatia osiguranja, najvećeg konkurenta koncerna Agram.

Sjedište hrvatskog Euroherca u Zagrebu

Kako navodi Večernji, za prevare ta osiguranja su koristila tri modela prevare, od kojih su dva korištena za utaju poreza, a treća za manipulacije sa rezervama za isplatu šteta. Prvi se odnosi na nezakonite bonuse od 50%. Radi se o tome, da su Euroherc i Jadransko osiguranje odobravali nezakoniti popusti od 50 posto u slučajevima, kada korisnik nema pravo na isti. Kroz taj popust, osiguranje je za određeni iznos manje poreze plaćala. (90% vozača Euroherca i Jadranskog osiguranja su imali takve popuste). Drugi model se odnosi na automobilske police bez pokrića, što znači da koncern Agram nije navedene police prikazao u svom informacionom sistemu, nego je on stavljen u tzv. "crni fond", iz kojeg su onda, kako navode izvori bliski istrazi, plaćali vlastite menadžere u gotovini, a najvjerovatnije su njim i plaćali ostale troškove. Taj novac bi se tek pojavio u sistemu kada bi klient imao saobraćajnu nesreću, zato što odštetni zahtjevi moraju biti otvoreni. U Eurohercu je bilo, kako navodi Večernji, taj model odvijao na čak 8-10% osiguranika. Treći obuhvata malverzacije sa premijama za isplatu šteta sa smrtnim posljedicama ili velikim invaliditetom, onih koji se prosječno iznose milion kuna. To potvrđuje i dokaz, da je koncern Agram ta držao 40% tržišta obaveznog autoosiguranja, a sudjeluje sa svega oko 22% u ukupnim isplatama tržišta osiguranja.

Vlasništvo[uredi | uredi izvor]

Euroherc osiguranja su notirana na zagrebačkoj u Hrvatskoj, te sarajevskoj berzi u Bosni i Hercegovini.

Euroherc d.d. Zagreb (18. 10. 2016)
Dioničar Udio
Dubravko Grgić 15%
Jadransko osiguranje 9,63%
Martina Grbavac 6,9%
Ante Kordić 6%
Mladenka Grgić 4,29%
AGRAM LIFE OSIGURANJE 3,35%
Josip Rubić 3,32%
Mate Erkapić 3,32%
Zlatko Kordić 3,32%
Drago Galić 2,7%
Euroherc d.d. Sarajevo (19. 10. 2016)
Dioničar Udio
Euroherc osiguranje 19,79%
Mladenka Grgić 15%
Husnija Kurtović 6%
Agram d.d. 4,74
Mate Erkapić 4%
Zlatko Kordić 4%
Davor Martinović 4%
Josip Rubić 4%
Milan Lučić 3,98%
Grgo Dodig 3%

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ d.d., Euroherc osiguranje. "Euroherc osiguranje | Autoodgovornost, imovina, putno zdravstveno osiguranje". www.euroherc.hr. Pristupljeno 18. 10. 2016.
  2. ^ d.d., Euroherc osiguranje. "Euroherc osiguranje, naslovnica". www.euroherc.ba. Pristupljeno 18. 10. 2016.
  3. ^ Aganović, Muamer. "Agencija za osiguranje u BIH - Statistika tržišta osiguranja u BiH". www.azobih.gov.ba. Pristupljeno 18. 10. 2016.[mrtav link]
  4. ^ "Tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj - u 2015. godini -" (PDF). sors.ba. Hrvatski ured za osiguranje. Pristupljeno 19. 10. 2016.
  5. ^ "Euroherc Osiguranje dd". sase.ba. Sarajevska berza. Pristupljeno 19. 10. 2016.
  6. ^ "Vrijednosnica". ceenter.hr. Arhivirano s originala, 29. 8. 2016. Pristupljeno 18. 10. 2016.
  7. ^ "OTKRIVAMO Kako je Dubravko Grgić u 20 godina zaradio 200 milijuna eura". jutarnji.hr. Pristupljeno 18. 10. 2016.
  8. ^ "Euroherc i Jadransko osiguranje od 1993. utajili i do milijardu kuna!". Večernji.hr. Arhivirano s originala, 12. 6. 2014. Pristupljeno 18. 10. 2016.