Europa (mitologija)
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Europa (grč. Ευρώπη, Eurốpê) bila je prekrasna fenička princeza po kojoj je kontinent Evropa dobio ime, a također i Jupiterov prirodni satelit Evropa.
Istog imena bila je i jedna okeanida, kći Titana Okeana i božice Tetide, a također i kći zemljanog diva Titije, majka Eufema kojem je otac bio Posejdon.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Europino grčko ime Ευρώπη, Europa sastavljeno je od dva dijela: ευρυ- = širok, οπ– = oko, lice. Doslovno se može shvatiti da je predstavljala simbolički Zeusovu družicu, kravu, jer joj je on došao u obličju bika. Metaforički može značiti da je otvorenog uma, širokih pogleda.
Mitologija[uredi | uredi izvor]
Porijeklo[uredi | uredi izvor]
Mnogo je priča o Europinom porijeklu, ali svi se slažu da je Feničanka. Govori se da je kćerka feničkog kralja Agenora i kraljice Telefase ("dalekosjajne") ili Argiope ("bijelog lica"). Homer u Ilijadi govori da je kćerka Agenorovog sina Feniksa. Imala je dva brata: Kadma, koji je donio alfabet u Grčku i Kiliksa po kojem je nazvana Kilikija (Cilicija) u Maloj Aziji.
Na Kretu ju je doveo Zeus na svojim leđima. Herodot tvrdi da su je oteli sami Krećani da bi osvetili otmicu Ije, princeze iz Arga. Nakon što je stigla na Kretu, Europa je rodila tri sina: Minosa, Radamanta i Sarpedona. Udala se za Astreja. Prema mitologiji, otac njene djece jest Zeus.
Europa i Zeus[uredi | uredi izvor]
Zeus se zaljubio u Europu i odlučio ju je zavesti ili silovati iskoristivši činjenicu da je njegova žena Hera bila odsutna. Pretvorio se u prekrasnog bijelog bika sa zlatnim rogovima i sklonio u stado Europinog oca.
Europa je sanjala da se dvije žene, personifikacije kontinenata svađaju oko imenovanja. Azija je rekla da je ona rodila Europu te da je posjeduje, a drugi je neimenovani kontinent rekao da će Zeus njoj dati Europu (tako je kontinent Evropa dobio ime). Uznemirena zbog sna, Europa se nije vratila na spavanje, nego je odlučila poći na svoje omiljeno mjesto gdje se inače odmarala, plesala, kupala i brala cvijeće.
Dok su Europa i njene družice brale cvijeće, vidjela je bika i pomilovala ga je po boku, kitila mu rogove cvijećem te mu se popela na leđa. Zeus je iskoristio priliku, otrčao do mora i zaplivao s njom na leđima, prema Kreti.
Dok je plivao, pridružile su im se Nereide jašući na delfinima, Triton koji je puhao u svoj rog te Posejdon. Europa je shvatila da je bog i preklinjala ga je za milost. Na Kreti joj je i sam otkrio svoj identitet, a Europa je postala prva kretska kraljica. Zeus joj je dao tri dara da bi se iskupio za silovanje koje je počinio pod drvetom čempresa:
- Talos (Τáλως) - svojevrstan robot, u nekim verzijama bik
- Laelaps - pas koji nikad nije promašio plijen
- koplje koje uvijek pogađa
Zeus je poslije ponovno stvorio obličje bijelog bika koji je postao sazviježđe Bik.
U drugoj verziji priče, božica ljubavi Afrodita zajedno sa svojim sinom Erosom odaslala je ljubavne strijele u Zeusa koji se odmah zaljubio u Europu te ga je srce prislilo da je dobije pod svaku cijenu.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ovidije: Metamorfoze
- Apolodor: Biblioteka
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Europa na Wikimedia Commonsu. |