Falanga (bojni poredak)
 |
Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika. |
Falanga je bojni poredak pješaštva u antičko doba. U antičkoj Grčkoj vojne jedinice bile su organizirane u falange. To je karakteristična bojna formacija koja se sastoji od gusto poredanih hoplita s dugim kopljima u ravnim redovima koji u konačnici čine kvadrat. Koplja su bila preko 300 cm tako da su hopliti i iz četvrtog reda mogli učestvovati u boju prvog reda. Zaštićeni okruglim štitom od oko 1 m u promjeru i brončanom kacigom, sve to u savršeno uvježbanoj formaciji, falange su bile neprobojni živi zid i nepremostiva prepreka konjicama Istoka. Kasnije taj način borbe preuzimaju Makedonci koji koriste duža koplja. Nedostatak tog načina ratovanja njegova je relativno slaba, pokretljivost pa su u srazu s Rimskim legijama redovito gubili inicijativu na bojnom polju.
Falange nestaju kao zastarjeli način da bi se u drugom obliku ponovno pojavile krajem 15. i početkom 16. st. kad se pokazala potreba takovih gustih redova pješaka protiv konjice onog doba, no traju svega oko sto godina da bi konačno, početkom 18. st. zauvijek otišli u historiju.
