Feničko pismo

Historija alfabeta
srednje bronzano doba 19.–15. vijek p.n.e. Kanaansko-feničko 14. vijek p.n.e. paleohebrejsko 10. vijek p.n.e. aramejsko 9. vijek p.n.e. Brahmi i indijska 6. vijek p.n.e. tibetansko 7. vijek kmersko/javansko 9. vijek hebrejsko 3. vijek p.n.e. sirsko 2. vijek p.n.e. nabatejsko 2. vijek p.n.e. arapsko 4. vijek avestijsko 4. - 6. vijek grčko 9. vijek p.n.e. etrušćansko 8. vijek p.n.e. latinično 7. vijek p.n.e. rune 2. vijek ogamsko 4. vijek gotičko 4. vijek armensko 405. godina glagoljičko 862. godina ćirilično 10. vijek samaritansko 6. vijek p.n.e. iberska 6. vijek p.n.e. južnoarapsko 9. vijek p.n.e. etiopsko 5. –6. vijek p.n.e.
meroitičko 3. vijek p.n.e.
Geneologija

Feničko pismo potiče iz trećeg milenija p.n.e. i počiva na sjeverno semitskom pismu. Ovo pismo su upotrebljavali Feničani i najmanje je 3500 godina staro. Mnogi narodi kao npr. Grci, Armaici, Židovi, Arapi i drugi su na temelju feničkog pisma napravili svoja pisma.

Kao i u hebrejskom i arapskom pismu, Feničko pismo nema znakove za samoglasnike. Svaki znak predstavlja jedan suglasnik, a samoglasnici su pravljeni prema smislu.

Historija

Feničko pismo je pronađeno na mnogo arheoloških nalazišta oko Sredozemlja, gdje su Feničani imali svoje kolonije, kao u Biblosu (Libanon) i Kartagi (Tunis).

Način pisanja

Prvobitno, sva slova su bila urezivana u kamen, većina ih je bila popriječna i uspravna, kao i oznake u runičkom pismu.

Feničani su pisali s desna na lijevo, ali ponekad i s lijeva na desno kao i u baustrofedonu, gdje je jedan red teksta napisan s lijeva na desno, drugi s desna na lijevo, onda opet s lijeva na desno itd. Također su neka slova imala i različite pojave, kao npr. slovo tav, koje je moglo biti napisano kao + ali i kao x itd.

• N - brojna vrijednost
• P - feničko slovo
• H - hebrejsko slovo

Također pogledajte

• Fenicija