Florida

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koordinate: 30°26′18″S 84°16′50″Z / 30.43833, -84.28056
Florida
Savezna država
Flag of Florida.svg
Zastava
Seal of Florida.svg
Grb
Službeni naziv: State of Florida
Uzrečica: In God We Trust
Vjerujemo u Boga
Nadimak: The Sunshine State
Država  Sjedinjene Američke Države
Graniči sa Alabama
Georgia
Glavni grad Tallahassee
 - Koordinate 30°26′18″S 84°16′50″Z / 30.43833, -84.28056
Najviša tačka
 - položaj Britton Hill
 - Nadmorska visina 105 m.i.m.
Najniža tačka
 - položaj obala Atlantskog okeana
 - Nadmorska visina m.i.m.
Dužina 721 km
Širina 582 km
Površina 170.304 km2
 - Voda 17,9%
Stanovništvo 19.317.568 (procjena 2012)
Gustoća 136,4 /km2 
Osnovan 27. savezna država
Datum 3. mart 1845
Vlada
 - Guverner Rick Scott
Vremenska zona UTC-5/-4
(zapadno od rijeke Apalachicola UTC-6/-5)
Poštanski broj FL
ISO 3166-2 US-FL
Položaj Floride na karti Sjedinjenih Američkih Država
Položaj Floride na karti Sjedinjenih Američkih Država
Web stranica: www.myflorida.com/

Florida je zemlja na krajnjem jugoistoku SAD, a često je nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država. Ime je dobila iz španskog a doslovno znači "pun cvijeća". Španci su je "otkrili" u vrijeme Uskrsa, a Španci to vrijeme zovu Pascua Florida. Skraćenica Floride je FL a njen zaštitni znak je bjeloglavi orao-ribar. Glavni grad ove države koja je omiljeno ljetovalište je Tallahassee. Na kopno Floride nadovezuje se niz otoka koje nazivaju "Keys" (od Sp. cayo, u pl. cayos; u značenju otočići) a zadnji u tom nizu je Key West od kojeg je do Kube još samo 90 milja, što je istovremeno i najjužnija tačka SADa.

Historija[uredi | uredi izvor]

Iz arheoloških nalaza se može zaključiti da je Florida bila naseljena hiljadama godina prije dolaska Španaca 1513. godine koji su zemlju uzeli u posjed za Špansku krunu.

Florida je u historiji više puta mijenjala vlasnike. Nakon sedam godina ratovanja, Španci su bili prisiljeni 1763. Floridu prepustiti Velikoj Britaniji. Za vrijeme Američkog rata za nezavisnost su Španci ratovali zajedno sa Francuzima protiv Engleza i 1781. ponovo preuzeli kontrolu nad zapadnim dijelovima Floride, a Pariškim mirom iz 1783. im je vraćena u posjed čitava Florida.

Španija je 1819. godine ustupila Floridu SAD-u. To se može smatrati postupkom izazvanim nuždom, jer su američke trupe u Englesko-američkom ratu 1812.-1814. zauzele zemlju, a nakon rata ju više nisu napustile. 3. maja 1845. Florida postaje 27. savezna država SAD-a. Danas je Florida možda i najpoznatija država Sjedinjenih Američkih država.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Florida je poluotok koji se pruža od američkog kontinenta u smjeru jug-jugoistok. Uz istočnu obalu se nalazi Atlantski okean, dok je na zapadu i jugu Floride Meksički zaliv. Na sjeveru Florida graniči sa saveznim državama Georgiom i Alabamom. U blizini su Kuba i Haiti. Nakon Havaja, to je najjužnija država SAD-a.

Glavni grad je Tallahasse, a veći gradovi su: Saint Petersburg, Miami, Orlando, West Palm Beach i Tampa.

Okruzi (Counties)[uredi | uredi izvor]

Florida se sastoji od 67 okruga (counties).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Florida je 2003. imala 17.019.068 stanovnika, od toga 65,4% bijelaca, 16,8% hispanaca, 14,6% afro-Amerikanaca, 1,7% azijaca i 0,3% indijanaca.

Još 2000. je broj stanovnika bio 15.982.378, a i dalje raste.

Postoji 6.337.929 domaćinstava, a prihod po stanovniku je u 2002. bio 26.646 $.

Indijanci[uredi | uredi izvor]

Indijanci su pripadali grupama poznatim kao Timuquanan, koji se povezuju jezično sa antilskim Arawakima, nekad ih se smatralo granom porodice Muskhogean. Muskhogean Indijanci prodrli su u većoj mjeri na floridski poluotok tek u novije doba. Plemena su: Acuera, Ais, Amacano, Apalachee, Calusa, Caparaz, Chatot, Chilucan, Chine, Fresh Water Indijanci, Guacata, Hitchiti, Icafui, Jeaga, Macapiras, Mikasuki, Mocoço, Ocale, Onatheaqua, Pawokti, Pensacola, Pohoy, Potano, Saturiwa, Seminole, Surruque, Tacatacuru, Tawasa, Tekesta, Timucua, Tocobaga, Yufera, Yui, Yustaga.

Politika[uredi | uredi izvor]

Florida ima dvodomni sistem sa Senatom od 40 članova i domom sa 120 članova. Trenutno (2013.) je guverner Floride republikanac Rick Scott.

Tradicionalno je Florida naklonjena demokratima, ali je zbog velikog doseljavanja stanovništva zadnjih godina došlo do promjene političkog raspoloženja u korist republikanaca. Trenutno je odnos između republikanskih i demokratskih birača otprilike 1:1. Kako Florida ima veliki broj stanovnika, pa s tim povezano i elektora, Floridu smatraju odlučujućom državom u izborima za Predsjednika SAD-a.

U Miamiu liberalnim demokratima konkuriraju bogati Egzil-Kubanci koji su pristalice republikanaca. Tampa koja je bila centar demokrata, u zadnje vrijeme se razvila u prorepublikansko jezgro.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Klima i veliki broj pješčanih plaža učinili su Floridu privlačnim odredištem za odmor posjetiocima iz cijelog svijeta. I različiti zabavni parkovi, kao Disney World, Universal Studios i drugi u blizini Orlanda su veliki magnet za brojne turiste.

Pored turizma, vrlo snažna grana privrede je i proizvodnja agruma (polovina potrošnje SAD-a) uključujući i proizvodnju sokova. Osim toga uzgajaju se duhan, jabuka, kruška, šećerna trska i kikiriki.

Vrlo je snažan i sektor financija. Pored toga, ima i nalazišta fosfata.

Industrija je zasnovana na preradi: drveta, papire, hrane; a razvijena je i svemirska tehnologija te brodogradnja.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: