Franz Xaver Süssmayr

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Franz Xaver Süssmayr
Rođenje1766.
Schwanenstadt
Smrt17. septembar 1803.
Beč
EraKlasicizam
Značajna djela
Der Spiegel von Arkadien (SmWV 213)

Franz Xaver Süssmayr (njemački: Franz Xaver Süßmayr ili Suessmayr na engleskom; 1766 – 17. septembar 1803) bio je austrijski kompozitor i dirigent.[1][2] Popularan u svoje vrijeme, prvenstveno je poznat kao kompozitor koji je kompletirao nedovršeno muzičko djelo Rekvijem Wolfganga Amadeusa Mozarta

Biografija i muzičko stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]

Rukopis djela Perché mai ben mio (SmWV 327). (BL Add MS 32181 f. 15r)

Rođen je u Schwanenstadtu, Gornja Austrija. Majka mu je umrla kad je imao šest godina, i on je otišao od kuće u trinaestoj. Njegov otac Franz Karl Süsmayr bio je učitelj i predvodio je hor u Schwannenstadtu. Podučavao je sina pjevanju i sviranju violine i orgulja. Godine 1779. nastavio je obrazovanje u benediktinskom manastiru, a zatim u Ritterakademie u opatiji Kremsmünster gdje je studirao filozofiju i pravo od 1784-1787. U tom periodu je uzimao privatne časove muzike, da bi kasnije postao kantor pridruživši se tako muzičkim nastupima u manastiru. Tu su izvođene njegove opere, kao i politička kantata Der Retter in Gefahr, SmWV 302. Godine 1788. otišao je u Beč gdje je radio kao privatni učitelj muzike. Sa namjerom da detaljnije i dublje studira muzičku kompoziciju, upisao se kao privatni student kod Mozarta, koji ga je također angažovao i kao svog pomoćnika. Bio je prijatelj sa Mozartom, a 1791. pomagao mu je pri kopiranju notnog teksta opera La Clemenza di Tito, i Čarobna frula. Nakon Mozartove smrti 1791. nastavio je muzčke studijen kod italijanskog kompozitora Antonia Salieria, koji ga je uglavnom učio detalje o pisanju muzičkih dionica za višeglasno pjevanje. Komponirao je operu Der Spiegel von Arkadien, koja je kasnije tokom 1794. godine bila uspješno izvođena pred publikom širom Evrope. Zahvaljujući ovom uspjehu, 1792. godine Süssmayr je pronašao zaposlenje kao čembalist i kapelnik u Burgtheater (Narodno pozorište u Beču). Tokom zadnje decenije njegovog kratkog života od 1792. do 1803. bio je veoma uspješan i popularan na bečkoj muzičkoj sceni. Proslavio se kao kompozitor muzičke drame na njemačkom jeziku (Singspiel) u tradiciji Mozartove Čarobne frule. Međutim, nakon toga, usljed njegovog pogoršanog zdravlja zbog tuberkuloze došlo je do pada u njegovoj karijeri. Umro je 17. septembra 1803. godine, a kao i Mozart bio je sahranjen u neobilježenom grobu na bečkom groblju sv. Marka (Sankt Marxer Friedhof).

Franz Xaver Süssmayr je bio utjecajan kompozitor, a Ludwig van Beethoven i Niccolo Paganini pozajmili su neke muzičke teme od Süssmayra kao osnovu za njihove varijacije. Njegova crkvena muzika je bila pjevana u južnoj Njemačkoj i Austriji sve do skoro kraja 19. vijeka. I danas krajem 20. i početkom 21. vijeka izvode se muzička djela ovog kompozitora. Tako je u Kremsmünsteru bila izvedena Süssmayrova opera, a njegova sekularna politička kantata (komponirana 1796.), "Der Retter in Gefahr", SmWV 302, u junu 2012. godine dobila je svoje prve pune koncertne izvedbe nakon više od 200 godina u novom izdanju Marka Nabholza i pod dirigentskom palicom Terrenca Stoneberga. Također, postoje i CD snimci njegovog nedovršenog koncerta za klarinet (koji je završio Michael Freyhan), te jedan od njegovih njemačkih requiema i njegova "Missa Solemnis u d-duru".

Radovi[uredi | uredi izvor]

Njegovi radovi uključuju sljedeće:

  • Dvije mise (SmWV 101-102)
  • Dva rekvijema (SmWV 103-104)
  • Sedam ofertorija (SmWV 112-115, 117-119, 123, 125, 144-145, 156)
  • Gradual (SmWV 143)
  • Psalmi
  • magnifikat
  • Himne
  • Nicht mehr als sechs Schüsseln (SmWV 205)
  • Moses oder der Auszug aus Ägypten (SmWV 209)
  • Der Spiegel von Arkadien (SmWV 213)
  • List und Zufall (SmWV 224)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Franz Xaver Süssmayr | Austrian composer". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 11. 2018.
  2. ^ "Franz Xaver Süssmayr - Europeana Collections". Europeana Collections (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 11. 2018.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Knjige

  • Hausner, H.H. (1964). Franz Xaver Süßmayr. Vienna.
  • Wlcek, W. (1978) [1953]. Franz Xaver Süßmayr als Kirchenkomponist (Dissertation izd.). Vienna.
  • Wolff, C. (1991). Mozarts Requiem.
  • Duda, E. (2000). Das musikalische Werk F. X. Süßmayrs.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]