Galilejsko jezero

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Satelitski snimak jezera

Galilejsko jezero naziva se još Tiberijadsko jezero, Genezaretsko jezero ili jezero Kineret i najveće je slatkovodno jezero na teritoriju Izraela.

Naziv Galilejsko dobilo je po pokrajini Galileji u kojoj se nalazi. Genezaret je njegovo starije ime prema gradu koji je postojao uz njegovu obalu, a Tiberijadsko se nazivalo od 1. vijeka po gradu Tiberijadi. Kineret je njegovo današnje službeno ime.

Dugo je 21, a široko oko 13 kilometara. Površina mu je 166 km kvadratnih. Duboko je 48 metara. Nalazi se 213 metara ispod nivoa mora, što ga čini drugim najnižim na svijetu (na prvom je mjestu Mrtvo more). U njega se na sjeveru ulijeva i na jugu iz njega izvire rijeka Jordan koja se kasnije ulijeva u Mrtvo more.

Spominje se u djelima historičara Josipa Flavija, ali i u Evanđeljima jer je Isus uz njega djelovao: tu je hodao po vodi, pozvao 5 apostola (Petra, Andriju, Ivana, Jakova i Mateja), nahranio pet hiljada ljudi, a na brdu iznad njega je održao Govor na gori.

1948. sjeveroistočnu obalu zauzela je Sirija.

1967. Izrael ga je cijelog zauzeo, kao i Golansku visoravan uz istočnu obalu jezera. Sirija i do danas zahtijeva sjeveroistočnu obalu jezera. Na obalama je smješteno više kibuca koji se bave turizmom i poljoprivredom (npr. uzgoj banana). Po njemu dnevno plovi 230 brodova, a turizam je jako razvijen.

Commons
Commons: Galilejsko jezero