Georg Wilhelm Friedrich Hegel

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Rođenje (1770-08-27) 27. august 1770.
Smrt14. novembar 1831(1831-11-14) (61 godina)
ObrazovanjeGymnasium illustre zu Stuttgart
Alma materTübinger Stift
Univerzitet u Tübingenu
Zanimanjefilozof

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (27. august 177014. novembar 1831) bio je njemački filozof.[1] Rođen je u Stuttgartu, a studirao je teologiju i filozofiju. Bio je profesor na univerzitetu u Jeni, direktor gimnazije u Nürnbergu i profesor na univerzitetu u Berlinu. Imao je enciklopedijsko znanje i veliki uticaj na duhovni život njemačke i deset godina nakon smrti. On je izgradio jedan od najvećih filozofskih sistema. Hegelovi nasljednici se dijele na desničarske Hegelijance (koji poštuju ortodoksna Hegelova učenja), i liberalnije ljevičarske Mlade Hegelijance od kojih su najpoznatiji Karl Marx i Friedrich Engels.[2]

Hegelova filozofija[uredi | uredi izvor]

Hegel pripada apsolutnom idealizmu, jer je za njega cjelokupna stvarnost jedna, jedinstvena, apsolutna ideja. Ona predstavlja jedinstvo subjekta i objekta i ona se neprekidno razvija, kreće unutar sebe. To kretanje ima svoje faze a pokretačka snaga apsolutne ideje je dijalektika. Hegel je otkrio tri zakona dijalektike:

  1. zakon jedinstva i borbe suprotnosti,
  2. zakon prelaska kvantiteta u kvalitet (i obrnuto) i
  3. zakon negacija negacije.[2]

Šema Hegelovog sistema[2][uredi | uredi izvor]

Njemački filozof Hegel je izgradio jedan od najvećih filozofskih sistema. Prema Hegelu, apsolutna ideja u svom samorazvoju prolazi kroz tri osnovne faze. U početku je čista misao i time se bavi logika. Ona tada još ništa ne zna o sebi. U drugoj fazi apsolutna ideja se počinje ispitivati kroz prirodu i time se bavi filozofija prirode- tada je apsolutna ideja objekat svog istraživanja. Nakon te faze ona dolazi u treću fazu duha, kada sve spoznaje o sebi, i time se bavi filozofija duha.

Hegel umire od kolere 14. novembra 1831 u Berlinu.

  • Logika
    • Nauka o bitku (kvalitet, kvantitet, mjera)
    • Nauka o biti/suštini (bit, pojam, stvarnost)
    • Nauka o pojmu (subjektivni pojam, objekat, ideja)
  • Filozofija prirode
    • Mehanika
    • Fizika
    • Organika
  • Filozofija duha
    • Subjektivni duh (antropologija, fenomenologija, psihologija)
    • Objektivni duh (pravo, moralitet, itd.)
    • Apsolutni duh (umjetnost, religija, filozofija)

Najpoznatija Hegelova djela[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Georg Wilhelm Friedrich Hegel | German philosopher". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 15. 3. 2016.
  2. ^ a b c "Georg Wilhelm Friedrich Hegel - Biografie". whoswho.de (jezik: njemački). Who's Who. Pristupljeno 28. 1. 2018.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]