Georges Charpak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Georges Charpak
Example alt text
Rođenje

8. mart 1924.

Dąbrowica, Poljska
Smrt

29. septembar 2010.

Pariz, Francuska
Zanimanje fizičar
Povlačna komora (Muzej umjetnosti u Parizu) - jedan oblik višeanodnog proporcionalnog brojača

Georges Charpak (ranije Dąbrowica, Poljska – danas Dubrovicia, Ukrajina, 8. mart 1924. – 29. septembar 2010.) bio je francuski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1992. godine, za otkriće višeanodnog proporcionalnog brojača, mjernog instrumenta za otkrivanje i mjerenje elementarnih čestica ionizirajućeg zračenja, što predstavlja usavršeni oblik Geigerovog brojača i proporcionalnog brojača.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Georges Charpak se rodio u jevrejskoj porodici u selu Dąbrowica u nekadašnjoj Poljskoj, danas selo Dubrovicia u Ukrajini. Kada je imao 7 godina, njegova porodica se preselila u Pariz. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, bio je član Francuskog pokreta otpora, da bi 1943. završio u zatvoru Višijske vlade. 1944. je prebačen u nacistički sabirni logor u Dachau, gdje je i dočekao kraj rata 1945. Te godine je započeo studirati na univerzitetu za rudarstvo u Parizu i postaje francuski građanin. 1954. je odbranio doktorat iz nuklearne fizike, dok je radio u labaratoriju koji je vodio Frédéric Joliot-Curie.[2]

Od 1959. radi u CERN-u u Ženevi. Tu je Georges Charpak sa saradnicima razvio 1968. višeanodni proporcionalni brojač, u kojem je niz usporednih tankih žica (anoda), bilo razapeto simetrično, između dviju paralelnih ploča (katoda), za što je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1992. Prolaskom neke čestice ionizirajućeg zračenja kroz sisitem (okomito na ravan anoda), stvaraju se parovi elektron-ion u području dviju anodnih žica, uz koje se sekundarnom ionizacijom (kao i u običnom proporcionalnom brojaču), stvara lavina parova elektron-ion. Omjer električnih impulsa na dvjema anodama je mjera mjesta prolaska čestica između njih. Kako je razmak žica mali (oko 2 mm), moguće je u dimenziji uspravno na anode, odrediti položaj putanje električki naelektrisane čestice sa tačnošću oko 0,5 mm.

Od 1980. radi kao profesor fizike na univerzitetu u Parizu. Georges Charpak je bio veliki zagovornik za primjenu nuklearne energije u Francuskoj.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1] "Georges Charpak, Physics Nobel Winner, Dies at 86", New York Times, Douglas Martin, 2010.
  2. ^ [2] "Tribulations d’un immigré d’Europe centrale, Georges Charpak", on Lycée Joffre website, fr.
  3. ^ [3] Bulletin of the Atomic Scientists: Board of Sponsors, Thebulletin.org., 2011.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: