Gerardus Mercator

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Za poseban članak o matematičaru istog prezimena vidi Nicholas Mercator.
Gerardus Mercator

Gerardus Mercator (Rupelmonde, 5. mart 1512. – Duisburg, 2. decembar 1594.), kartograf iz Francuske i Svetog Rimskog Carstva. Rođen je u Rupelmondeu u grofoviji Flandriji kao dijete roditelja koji su poticali iz Gangelta u kneževini Jülich. U Duisburgu je živio od 1552. godine. Ostao je zapamćen po kartografskoj projekciji korištenoj u izradi karte svijeta koja je prema njemu nazvana Mercatorovom projekcijom.

Život i djelo[uredi | uredi izvor]

Mercator je rođen kao Gheert Cremer (ili Gerard de Cremere) u flamanskom gradu Rupelmondeu. "Mercator" je latinizirani oblik njegova imena, a u prijevodu znači "trgovac". Obrazovanje je stekao u 's-Hertogenboschu kod slavnog humanista Macropediusa, te na Univerzitetu u Leuvenu. Usprkos tome što je postao slavan kao kartograf, Mercatorov glavni izvor prihoda dolazio je od izrade matematičkih instrumenata. Nakon povratka u Leuven radio je s Gemmom Frisiusom i Gasparom Myricom. Od 1535. do 1536. zajedno su radili na konstrukciji terestričkog globusa. Mercator u projektu nije prvenstveno sudjelovao kao kartograf, već kao vrlo vješt graver mjedenih ploča. Mercatorovo samostalno izrađivanje karata započelo je tek kad je 1537. napravio kartu Palestine nakon čega je napravio još jednu kartu svijeta (1538) i kartu Flandrije (1540). Tokom tog razdoblja naučio je kurzivno pisanje jer se ono pokazalo najprikladnijim tipom pisma za bakropis na kartama. Mercator je napisao prvu instrukcijsku knjigu za kurziv izdatu u sjevernoj Evropi.

Mercatorova karta Evrope

Mercator je optužen za herezu 1544. godine zbog svojih simpatija prema protestantskom vjerovanju i sumnjama zbog njegovih učestalih putovanja. U zatvoru je proveo sedam mjeseci prije nego je optužba odbačena vjerovatno zbog intervencije univerzitetskih vlasti.[1]

Godine 1552. preselio se u Duisburg, jedan od većih gradova u njemačkoj kneževini Kleve. Ondje je otvorio kartografsku radionicu u kojoj je 1554. dovršio kartu Evrope u šest ploča. Istovremeno je radio kao gradski geodet. Njegovi motivi za odlazak u Duisburg nisu jasni. Moguće je da je Mercator napustio Nizozemsku zbog vjerskih razloga ili zbog toga što je informiran o planovima o osnivanju sveučilišta. Mercator je poučavao matematiku na akademskoj školi u Duisburgu. Nakon stvaranja nekoliko karata imenovan je 1564. dvorskim kozmografom na dvoru Wilhelma, vojvode od Jülich-Kleve-Berga. Mercator je konstruirao novu kartu i prvi put je uporabio 1569. godine. Ova je karta imala paralelne linije geografske dužine kako bi olakšala navigaciju morem, jer se smjer prema kompasu označavao ravnim linijama.

Rumoldova karta svijeta nacrtana 1587. prema karti njegova oca iz 1567. (izdana 1595.)

Mercator je riječ atlas iskoristio za označavanje zbirke karata, te potaknuo Abrahama Orteliusa da sastavi prvi moderni atlas svijeta Theatrum Orbis Terrarum iz 1570. godine. Mercator je svoj atlas sačinio u mnogo dijelova od kojih je prvi objavljen 1578. a sastojao se od ispravljenih verzija Ptolomejevih karata (iako je načinio brojne nove pogreške). Karte Francuske, Njemačke i Holandije dodate su 1585. a Balkana i Grčke 1588. dok je sljedeće karte izdao 1595. nakon njegove smrti njegov sin Rumold Mercator.

Mercator je izmislio tehniku izrade globusa, kako nebeskih tako i zemaljskih, putem tehnika relativne masovne proizvodnje. U to su se vrijeme globusi naporno izrađivali graviranjem na drvenoj ili pozlaćenoj mjedenoj sferi. Mercator je globuse od papier-mâchéa oblikovao na drvenom kalupu, a zatim ih prerezao duž ekvatora. Nakon što su ponovo bili spojeni, na globuse se stavljao gesso, bijela mješavina tankog plastera i šlihte. Mercator je gravirao i tiskao zbirke karata svijeta na dvanaest šiljastih isječaka sa zakrivljenim krajevima koji su se sužavali prema polovima te ih izrezivao i postavljao na globus. Kružne gravirane kape prekrivale su krajeve na polovima. Nakon što su globusi bili ručno obojani vodenim bojama, postavljali su se na drvena postolja s kalibriranim mjedenim horizontskim prstenovima. Sačuvana su dvadeset dva para takvih Mercatorovih globusa.

Nakon preseljenja u Duisburg Mercator više nije nikad napustio grad te je ondje i umro kao poštovan i imućan građanin. Pokopan je u glavnoj gradskoj katedrali sv. Salvatorusa. Eksponati njegovih radova mogu se vidjeti u Mercatorovoj riznici smještenoj u gradu.

Više eksponata o Mercatorovu životu i djelu nalazi se u Mercatorovu muzeju u Sint-Niklaasu, Belgija.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nicholas Crane: Mercator: the man who mapped the planet, London: Phoenix, 2003, ISBN 0-7538-1692-X

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: