Glad

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Glad u svom najužem i najčešćem smislu označava osjećaj koji je izazvan nedostatkom hrane u ljudskom, odnosno životinjskom organizmu. Kod čovjeka on ispočetka ne mora biti neugodan, da bi kasnije uz njega dolazila mučnina, glavobolja, opća slabost te psihička uzbuđenost i/li klonulost. Potpuno ili djelomično lišavanje organizma hrane potrebne za njegovo održavanje i nadoknadu izgubljene energije se naziva gladovanje.

Potpuno gladovanje[uredi | uredi izvor]

Kod potpunog gladovanja organizam je prisiljen trošiti vlastite zalihe hranjivih materija, prije svega masti u potkožnom tkivu te ugljikohidrate odnosno glikogen iz jetre i mišića, da bi na kraju konzumirao vlastite bjelančevine. Kod potpunog gladovanja čovjek izgubi do 93 % mase masnog tkiva, 62-71 % jetre, 34-35 % mišića, 22-23 % kože, bubrega i pluća, dok mozak i srce gube do 3 % svoje mase. Organizam prilikom gladovanja gubi znatnu količinu vlastitih soli, a mijenja se i sastav krvi. Posljedice potpunog gladovanja su brzo mršavljenje, poremećaji unutrašnjih funkcija, opća slabost i smrt, koja obično nastupa kada organizam izgubi 40-50 % originalne mase.

Za gladovanje je karakteristično da sitnije životinje umiru brže od krupnijih, jer je kod sitnijih životinja brži metabolizam. Tako miševi ugibaju nakon 6-7 dana gladovanja, kunići nakon 22 dana, pas nakon 60 dana, dok čovjek umire nakon 70-80 dana bez hrane - pod pretpostavkom da je bio u mogućnosti piti vodu ili neku drugu tekućinu, a bez koje bi umro nakon nekoliko dana. Među životinje koje mogu dugo gladovati se ubrajaju ptice (3-20 dana) ili zmije (do godinu dana).

Potpuno gladovanje je kod nekih životinja sasvim uobičajena i normalna pojava. To se odnosi na sisare koji spavaju zimski san (medvjed, šišmiš, jež), vodozemce u umjerenim područjima zimi, ribe za vrijeme tzv. svadbenog putovanja (losos, jegulja) te deve u pustinjama.

Djelomično gladovanje[uredi | uredi izvor]

Od potpunog gladovanja je i u prirodi i u društvu daleko češće djelomično gladovanje, prilikom koje organizmi primaju hranu, ali ne u dovoljnim količinama za svoje normalno funkcionisanje. Ponekad se takvo gladovanje dijeli na kvantitativno (nedovoljna količina hranjivih materija) i kvalitativno (nedostatak jedne od niza hranjivih materija). Ovo zadnje je prilično čest slučaj kod konzumacije tzv. nezdrave hrane, odnosno životnog stila koji ne obraća pažnju na kvalitetu hrane, pa je lako zamisliti konzumaciju velikih količina hrane, ali bez nužnih sastojaka kao što su bjelančevine, mineralne soli i vitamini.

Posljedice djelomičnog gladovanja su iste kao i kod potpunog gladovanja, ali se ispoljavaju daleko sporije. Dugotrajno gladovanje, bilo potpuno ili djelomično, izaziva promjene u organizmu koje mogu biti dalekosežne.

Posljedice gladovanja[uredi | uredi izvor]

Među posljedice gladovanja kod čovjeka spada sušenje sluznica, razne otekline, sušenje i ljuštenje kože, sniženje tjelesne temperature te usporavanje pulsa. Osim tih posljedica, gladovanje se ispoljava i kroz specifične bolesti poznate kao faminoze, a slabi i otpornost organizma prema raznim infekcijama. Duže gladovanje izaziva poremećaje spolnih funkcija (impotencija kod muškaraca te izostanak menstruacije kod žena). Gladovanje roditelja izaziva zakržljalost djece. Glad također može izazvati i ozbiljne psihičke poremećaje, a prije toga odbacivanje svih društvenih normi i tabua, od kojih je najkarakterističnija zabrana kanibalizma.

Kratkotrajno gladovanje, pak, u pojedinim slučajevima može biti korisno za organizam te se koristi kao terapija, odnosno poseban oblik dijete.

Glad kao društveni fenomen[uredi | uredi izvor]

Glad je od samih početaka čovječanstva jedan od važnih katalizatora ljudskog razvoja, bilo tako što je poticala migracije, a s njima povezane mutacije koje su dovele do stvaranja vrste homo sapiens, a kasnije i stvaranje društvenih institucija i novih tehnologija koje su za cilj imale spriječiti glad, odnosno pojedincima ili društvu u cjelini osigurati koliko-toliko pouzdan izvor hrane. Usprkos toga, historija sve do našeg vremena bilježi pojave masovne gladi koja se danas dijeli kroničnu glad (izazvanu trajnim klimatskim, društveno-ekonomskim ili nekim drugim uvjetima na nekom području) te periodičnu glad čiji su uzrok suša, poplave, elementarne nepogode ili rat.

Vidjeti također[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: