Glagoli

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Glagoli su riječi koje kazuju radnju (čitati, kopati, pjevati), stanje (osijediti, pocrvenjeti, venuti) i (z)bivanje (naoblačiti se, sijevati, grmjeti).


Glagolski vid (aspekt)

Po trajanju glagolske radnje glagoli mogu biti:

  • Nesvršeni (trajna radnja) - pisati, pjevati, raditi; dijele se na 2 grupe:

- a) trajni (durativni) - označavaju (duže ili kraće) neprekidno vršenje radnje: gledati, hodati, raditi i dr.

- b) učestali (iterativni) - označavaju radnju s prekidima, više puta ponovljenu u vremenskim razmacima: donositi, napominjati, kuckati i dr.

  • Svršeni (trenutna radnja) - viknuti, udariti, skočiti; dijele se na 2 podvrste:

- a) oni koji iskazuju vremenski potpuno ograničen sadržaj, tj. da se čitava radnja završila u jednom trenutku; to su tzv. trenutni (trenutnosvršeni) - dati, sjesti, mahnuti

- b) oni koji iskazuju djelomično vremensko ograničenje; ovdje se razlikuju početnosvršeni (označavaju svršeni početak glagolske radnje - zapjevati, progovoriti i dr.), završnosvršeni (označavaju kraj glagolske radnje - pročitati, popiti i dr.) i neodređenosvršeni (označavaju svršeni trenutak, kao i duže ili kraće vršenje glagolske radnje, stanja ili zbivanja - zaigrati se, posvirati i dr.)

Napomena: Postoji određen broj glagola koji nisu vidski određeni, tj. koji se mogu pojaviti u oba vida, a vid im se može razaznati tek iz konteksta. Takav je, npr., glagol čuti: Čuo sam šta se desilo /svršeni/; - Jesi li dobro čuo dok je otac govorio? /nesvršeni/; takvi su i imenovati, ručati, sanjati, savjetovati, večerati, telefonirati, vidjeti i dr. Na glagolski vid mogu ukazivati i pojedina leksička sredstva (često, redovno, uvijek, više puta i dr.).

Glagoli po predmetu radnje

  • Prelazni glagoli (imaju objekat) - čitam knjigu, grizem jabuku
  • Neprelazni (ne mogu imati objekat) - cvijeće cvjeta, on spava, ja sjedim
  • Povratni (imaju povratnu zamjenicu se) - ja se umivam, trava se zeleni
  • Prelazni glagoli djele se na : prave i neprave.

Podjela glagolskih oblika

Glagolski oblici mogu se podijeliti na osnovu 2 kriterija: tipu tvorbe te prisutnosti/odsutnosti lica uz glagole.

Prema tipu tvorbe, glagolske oblike dijelimo na:

  • proste (sintetičke) - sastoje se od jedne riječi (npr. učim, učiti, reče, radijah); tvore se gramatičkim promjenama samog glagola, dodavanjem nastavaka za oblike na infinitivnu ili prezentsku osnovu; tu spadaju infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni, glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli;
  • složene - sastoje se od dvije ili više riječi (učili su, nećemo ostati); tvore se opisno, objedinjavanjem dvaju ili više oblika u jednu morfološku cjelinu (aktivni: perfekt, pluskvamperfekt, futur I, futur II, potencijal I, potencijal II te svi pasivni glagolski oblici); složeni oblici tvore se od infinitnih oblika glagola koji se mijenjaju i pomoćnih glagola (jesam, htjeti i biti/bivati); pomoćni glagol nosi gramatičko, a glavni leksičko i dio gramatičkog značenja.

Prema prisutnosti/odsutnosti (kategorije) lica, razlikujemo:

  • lične (finitne) - svi vremenski glagolski oblici (prezent,aorist,imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt, futur I, futur II), potom imperativ, potencijal I i potencijal II; u ovim oblicima vidljivo je koje lice - prvo, drugo ili treće - vrši radnju, odnosno o kojem se licu nešto saopćava;
  • nelične (infinitne) - infinitiv, glagolski pridjevi i glagolski prilozi; u ovim oblicima nema oznake lica, tj. ne vidi se na koje se gramatičko lice odnosi glagolska radnja.

Također pogledajte

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: