Glagoljica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Gnome-emblem-important.svg Na ovoj stranici su konstatovane greške u izvornom kodu koje moguće dovode do nepoželjnih rezultata.
Ispravite ove greške i zatim uklonite ovaj šablon. Ako ne znate kako da ispravite ove greške onda se obratite na čaršiji za pomoć.
Ova članak sadrži Glagoljicu. Bez odgovarajuće pomoći u iscrtavanju znakova, možete vidjeti znakove pitanja (?), kvadratiće, ili druge simbole umjesto {{{znakova}}}.
Historija alfabeta

srednje bronzano doba 19.–15. vijek p. n. e.

meroitičko 3. vijek p. n. e.
Geneologija

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. vijeka. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metodije, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih Slavena iz okoline Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Već početkom 16. vijeka sve je više potiskuje latinica, međutim u nekim hrvatskim krajevima je pod zaštitom Vatikana preživjela sve do 19. stoljeća.

Napomena: za prikaz glagoljice teksta morate imati instalirane odgovarajuće fontove: vidi vanjske linkove. Ako već imate instalirane odgovarajuće fontove, vidjet ćete tekst kao u malom okviru.

Porijeklo naziva[uredi | uredi izvor]

Ime Glagoljica potiče od staroslavenske rijeći glagolati što znači govoriti.

I u drugim slavenskim jezicima glagoljica ima slične nazive: na češkom hlaholice, na slovačkom hlaholika, na poljskom głagolica, na ruskom i bugarskom глаго́лица (ili glagoljica), na ukrajinskom глаголиця, na bjeloruskom глаголіца, na slovenskom glagolica itd.

Oblici glagoljice[uredi | uredi izvor]

Glagoljica ima oko 40 slova, zavisno o vrsti. Postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao 862. godine) i uglasti (nastao u 12. stoljeću u Hrvatskoj). Obla glagoljica se najviše koristila u hrvatskim primorskim krajevima Istra, Dalmacija i kvarnerska ostrva, prije svega Krk, Cres i Lošinj, ali se koristila i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.

Obla glagoljica
Glagoljica Az.svg azъ GlagolitsaMislete.gif myslite GlagolitsaShta.gif šta
Glagoljica Buki.svg buky GlagolitsaNash.gif našь GlagolitsaJer.gif jerъ
Glagoljica Vedi.svg vĕdĕ GlagolitsaOn.gif onъ GlagolitsaJery.gif jery
GlagolitsaGlagol.gif glagoljǫ GlagolitsaPokoj.gif pokoi GlagolitsaJerj.gif jerь
GlagolitsaDobro.gif dobrĕ GlagolitsaRtsi.gif rьci GlagolitsaJat.gif ĕtъ
GlagolitsaJest.gif estъ GlagolitsaSlovo.gif slovo GlagolitsaJo.gif jo
GlagolitsaZhivete.gif živĕti GlagolitsaTverdo.gif tvrъdo GlagolitsaJu.gif ju
GlagolitsaDzelo.gif Ʒĕlo GlagolitsaUk.gif ukъ GlagolitsaJusE.gif ęsъ
GlagolitsaZemlja.gif zemli GlagolitsaFert.gif frъtъ GlagolitsaJusJe.gif
GlagolitsaIzhe.gif iže GlagolitsaKher.gif hĕrъ GlagolitsaJusO.gif ǫ
GlagolitsaI.gif (i) GlagolitsaOht.gif otъ GlagolitsaJusJo.gif jǫ
GlagolitsaDzherv.gif (đervь) GlagolitsaTsi.gif ci GlagolitsaThita.gif tita
GlagolitsaKako.gif kako GlagolitsaCherv.gif črьvь GlagolitsaIzhitsa.gif ižica
GlagolitsaLjudi.gif ljudьje Glagoljica Ša.svg ša
Uglasta glagoljica


Goglata.gif

Najpoznatiji pronalasci[uredi | uredi izvor]

Baščanska ploča

Najpoznatiji glagoljaški spomenik, Baščanska ploča, pokazuje umjerenu oblost. Baščanska ploča je pronađena kod Baške na ostrvu Krk, a nastala je početkom 12. soljeća.

Prva knjiga štampana glagoljicom je Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483 za koji se sa sigurnošću može reći da je štampana u Kosinju u Lici.

Unicode[uredi | uredi izvor]

Glagoljica je dodana u Unicode Standard u martu 2005., u verziji 4.1. Unicode blok za Glagoljicu je U+2C00–U+2C5F.

Glagoljica[1]
Unicode.org chart (PDF)
  0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A B C D E F
U+2C0x
U+2C1x
U+2C2x
U+2C3x ⰿ
U+2C4x
U+2C5x
Notes
1.^ Kao u Unicode verziji 6.0

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • http://kodeks.uni-bamberg.de: preuzmite fontove glagoljice
  • Hronološki popis najvažnijih glagoljskih spomenika
  • Staroslavenski institut
  • Fucic, Branko: Glagoljski natpisi. (In: Djela Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, knjiga 57.) Zagreb, 1982. 420 p.
  • Fullerton, Sharon Golke: Paleographic Methods Used in Dating Cyrillic and Glagolitic Slavic Manuscripts. (In: Slavic Papers No. 1.) Ohio, 1975. 93 p.
  • Gosev, Ivan: Rilszki glagolicseszki lisztove. Szofia, 1956. 130 p.
  • V. Jagic Glagolitica. Würdigung neuentdeckter Fragmente, Wien, 1890.
  • Japundžić,M.: The Croatian Glagolitic Writing, in Tko su i odakle Hrvati, Zagreb 1994.p.73-75.
  • H. Miklas (Hrsg.) Glagolitica: zum Ursprung der slavischen Schriftkultur, Wien, 2000.
  • Steller, Lea-Katharina: A glagolita írás In: B.Virághalmy, Lea: Paleográfiai kalandozások. Szentendre, 1995. ISBN 963-450-922-3
  • Vais, Joseph: Abecedarivm Palaeoslovenicvm in usum glagolitarum. Veglae, [Krk], 1917. XXXVI, 74 p.
  • Vajs, Josef: Rukovet hlaholske paleografie. Uvedení do knizního písma hlaholskeho. V Praze, 1932. 178 p, LIV. tab.


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: