Golinjevo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Golinjevo
Grad
Država  Bosna i Hercegovina
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme

Golinjevo je selo u općini Livno, smješteno u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Golinjevo je najjužnije selo općine Livno i granična tačka banjalučke biskupije, prema susjednoj općini Tomislavgrad i Mostarsko – Duvanjskoj biskupiji. Proteže se smjerom sjeverozapad-jugoistok. Dugačko je od Puđina Briga do Cikojinih kuća (ispod kojih je administrativna granica), oko 2,5km, a udaljeno od središta matične župe – crkve u Podhumu – oko 4 km. Od grada Livna Golinjevo je udaljeno oko 16 km. Prema Livnu graniči sa selom Miši, a prema Tomislavgradu sa selom Prisoje. Kuće su tipično zbijenog, a u novije vrijeme cestovnog i nešto razbacanog tipa. U selu se nalazi katoličko groblje sa kapelicom, te četverogodišnja osnovna škola. Ovdje se nalazi i muslimansko groblje i džamija.

Historija[uredi | uredi izvor]

Vrtlog historijskih zbivanja što se odigrao u ovom kraju nije mimoišao ni selo Golinjevo. Još u davno prethistorijsko doba Golinjevo je bilo dobro naseljeno, na što upućuje postojanje refugija na gradinskom kompleksu Orlovača (iznad Velagića kuća) i Popova Glavica (iznad Mihaljevića kuća). Ove dvije gradine su, kako se pretpostavlja, kasnije služile Rimljanima. Nakon Ilira i Rimljana nastupilo je vrijeme rušilačkih provala Avara i Slavena koji nisu mimoišli ni ovaj kraj. Iz srednjovjekovlja datira par stećaka, smještenih na dva mjesta: kod groblja nedaleko Kuliševih kuća i ispod ceste ispod Berića kuća.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prvi popis katoličkog dijela stanovništva sela Golinjeva obavio je biskup Dragičević davne 1743.godine. Po tom popisu, u selu je živjelo 16 katoličkih porodica sa sveukupno 146 vjernika. Kroz kasnija desetljeća koja su uslijedila, broj stanovnika je uglavnom rastao da bi po popisu iz 1967. brojalo najviše stanovnika, čak 874 (to je broj katoličkog dijela stanovništva, dok broj muslimanskog dijela autor izostavlja). Tih godina je selo Golinjevo vjerovatno imalo preko 1200 stanovnika. Kasnije je uslijedio pad broja stanovnika najviše zbog izgradnje akumulacije Buško jezero, a dijelom zbog općeg trenda iseljavanja koji je zahvatio i ovaj kraj. Mnoge porodice su trbuhom za kruhom iselile u zemlje Zapadne Evrope. Danas je teško naći porodicu u Golinjevu iz koje bar netko nije radio ili živio u zemljama Zapadne Evrope. Predratne 1991. godine broj stanovnika sela je opao.