Gonohorizam
Gonohorizam (grčki Γονοκορχισμός - gonokorhismós: γονή - goṅ = spolni organ + -o- + khōr - χωρή ksien = raspršivanje, disperzija + -ismos = proces) ili unispolnost ili gonohorija je pojam koji opisuje stanje samo jednog ili najmanje dva različita spola u bilo kojem pojedinom organizmu.[1] Termin se najčešće koristi za životinje kod kojih su pojedini organizmi često gonohoristi. Gonohorija je rjeđa kod biljaka. Naprimjer, kod cvjetnica pojedinačni cvjetovi mogu biti hermafroditski (tj. sa prašnicima i jajnicima) ili golohoristi (neseksualni), bez ili prašnika (tj. muških dijelova) ili bez jajnika (ženskih dijelova). Među vrstama cvjetnica koje imaju jednospolne cvjetove, neke imaju i hermafroditne, a tri tipa se javljaju u različitim aranžmanima na odvojenim biljkama; vrste mogu biti monoecijske, diecijske, triecijske, poligamomonoecijske, poligamodiecijske, andromonoecijske ili gnomonoecijske.
Spol je najčešće genetički određen, ali može se odrediti drugim mehanizmima. Naprimjer, aligator koristi određivanje spola ovisnog o temperaturi za vrijeme inkubacije jaja. Primjeri gonohorista ili diecijsko oprašivanje uključuju božikovine i kivi. Kod njih se muška biljka koja opskrbljuje polenom naziva oprašivač.
Gonohorizam stoji u suprotnosti s drugim reprodukcijskim strategijama, kao što su bespolno razmnožavanje i hermafroditizam. Spol jedinke može se mijenjati i tokom njegovog životnog vijeka – ovaj sekvencijski hermafroditizam postoji, naprimjer, kod papagaja. ribe papagaja[2][3] i nekih školjki bivalvia.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Gonochorism". Glossary. The Natural History Museum. Pristupljeno 11. 4. 2012.
- ^ Bester, C. Stoplight parrotfish Arhivirano 20. 1. 2016. na Wayback Machine Florida Museum of Natural History, Ichthyology Department. Accessed 15-12-2009
- ^ Afonsoa, Moratoa & Santos (2008). Spatial patterns in reproductive traits of the temperate parrotfish Sparisoma cretense. Fisheries Research 90(1-3): 92-99