Goranci

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Goranci ili Gorani su južnoslavenski narod u područjima Gore, na sjevernim obroncima Šar-planine i tromeđi Kosova, Albanije i Makedonije. Zbog udaljenosti ovoga područja od glavnih putnih pravaca, još uvijek su u velikoj mjeri očuvani elementi govornog jezika iz XVIII stoljeća pa i elementi staroslavenskog jezika. Goranci svoj jezik nazivaju n(a)šenski, a najbliži je makedonskom jeziku ili staroštokavskom srpskom jeziku (na kojemu je pisan i Dušanov zakonik). Goranci su islamske vjeroispovjedi. Prva džamija u selu Mlike sagrađena je 688. godine po hidžri a na starim temeljima je natpis da je Ahmed-aga Pir obnovio džamiju 1238, što svjedoči i tarih džamije u Mlikama. Goranci na Kosovu imaju status priznate manjine, te su u Skupštini Kosova zastupljeni sa jednim predstavnikom.

Po Popisu stanovništva na Kosovu 2011. godine na Kosovu ima 10.265 Goranaca.[1] Najviše Goranaca živi u kosovskoj općini Dragaš 8.957. Broj Goranaca u Srbiji je po Popisu stanovništva u Srbiji 2011. godine 7.767.[2] Goranci su u srbijanskoj pokrajini Vojvodini također priznata manjina. Broj Goranaca u Crnoj Gori je po Popisu stanovništva u Crnoj Gori 2011. godine 197.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:
[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.