Gradačac

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°53′S 18°26′I / 44.883, 18.433
Gradačac
Grad
Husejnija džamija u centru grada
Husejnija džamija u centru grada
Coat of arms of Gradačac.svg
Grb
Službeni naziv: Općina Gradačac
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanski kanton
Općina Gradačac
Koordinate 44°53′S 18°26′I / 44.883, 18.433
Površina
 - Općina 270 km2
Stanovništvo
 - Općina 56.581 (1991)
 - Procjena 46.018 (2012[1])
Gustoća
 - Općina 201 /km2
Gradonačelnik Edis Dervišagić[2] (SDP)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 76 250
Pozivni broj (+387) 35

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Gradačac u BiH
Web stranica: Općina Gradačac


Gradačac je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Smjestio se na obroncima Majevice, na nadmorskoj visini od 129 metara. Gradom dominira kula Husein-bega Gradaščevića, poznatija kao Gradina, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada. Gradačac se nalazi u blizini gradova Bosanski Šamac, Modriča i Odžak.

Historija

Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa Nenavište (ona je obuhvatala veći dio današnjih općina Gradačac, Modriča i Bos. Šamac a u historijskim izvorima se prvi put javlja 1326-29, kasnije se na ovom području javlja grad Gračac (1461).

Pod Osmanlijskom je vlašću od 1519. Gračačka (Gračac je stariji naziv za Gradačac.) nahija spomenuta je u jednom defteru iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom kadiluku. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom. Nakon Karlovačkog mira (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena odbrana osmanlijskih granica na Savi, mnogo dobija na svom strateškom značaju. Godine 1701. postaje palanka, a od 1710. sjedište kapetanije. Poslije toga varošica se brzo razvijala, pa je polovinom 19. vijeka imala dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanlijske uprave 1830. godine, Husein-kapetanu, bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne".

Gradačačka tvrđava

Kula Husein-kapetana Gradaščevića-Zmaja od Bosne

Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trospratna kula s tornjem na vrhu. Masivno građena četverokatna sahat-kula, kvadratne osnove, visoka 22 m, najmlađi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradaščević.

Narodne legende

I u okolini Gradačca ima nešto sačuvanih tragova prošlosti i mjesta za koje su vezane još žive narodne legende i predanja. Najinteresantniji je fra Lovrin grob u selu Turiću. Ovaj stari grob potiče iz konca 18. vijeka i odavno je prešao u legendu.

Geografija

Jezero Hazna

Gradačac se nalazi na nadmorskoj visini od 129 m, na rječici Gradašnici, među obroncima planine Majevice i Trebave. Poznat je voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljivom u Bosni i Hercegovini.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gradačac imala je 56.581 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Gradačac ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Blaževac, Krčevljani, Njivak, Orlovo Polje, Pelagićevo, Samarevac, Tolisa i Zelinja Gornja, te dijelovi naseljenih mjesta: Donja Tramošnica, Donje Ledenice, Donji Skugrić, Gornja Tramošnica, Gornje Krečane, Gornje Ledenice, Jasenica, Porebrice, Rajska, Sibovac i Turić. Od ovog područja formirana je općina Pelagićevo.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Gradačac

Stanovništvo općine Gradačac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 33.856 (59,83%) 31.219 (57,51%) 26.905 (55,60%)
Srbi 11.221 (19,83%) 11.727 (21,60%) 12.455 (25,74%)
Hrvati 8.613 (15,22%) 9.011 (16,60%) 8.447 (17,45%)
Jugoslaveni 1.436 (2,53%) 1.771 (3,26%) 321 (0,66%)
ostali i nepoznato 1.455 (2,57%) 553 (1,01%) 256 (0,52%)
ukupno 56.581 54.281 48.384

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Gradačac

Gradačac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 9.454 (73,46%) 7.758 (72,76%) 6.121 (80,47%)
Srbi 1.348 (10,47%) 980 (9,19%) 730 (9,59%)
Hrvati 681 (5,29%) 563 (5,28%) 452 (5,94%)
Jugoslaveni 1.023 (7,94%) 1.231 (11,54%) 207 (2,72%)
ostali i nepoznato 362 (2,81%) 129 (1,21%) 96 (1,26%)
ukupno 12.868 10.661 7.606

Privreda

Najznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena. Gradačac je i mjesto održavanja tradicionalnog međunarodnog Sajma šljive.

Politika

Gradačac je organizovan kao općina kojom rukovodi načelnik i općinsko Vijeće u kojem djeluje nekoliko stranaka: SDP, SDA, Savez za bolju budućnost BiH, Stranka za BiH, BPS-Sefer Halilović, Snaga ekonomskog pokreta u BiH, te Narodna stranka radom za boljitak.

Obrazovanje

U općini postoje dvije srednje škole, sedam osnovnih i 14 područnih škola.

Sport

Sportski timovi

Poznate ličnosti

Gradovi partneri

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi


Coat of arms of Sarajevo.svg Nedovršeni članak Gradačac koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: