Gradimir Gojer

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Gradimir Gojer
Rođenje 4. mart 1951.
Mostar, Jugoslavija
Zanimanje redatelj, književnik i kritičar

Gradimir Gojer, rođen 4. marta 1951. godine u Mostaru, je poznati bosanskohercegovački pozorišni redatelj, književnik i kritičar. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti sa teatrologijom.

Režirao je u pozorištima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i Italiji.

Dobitnik je mnogobrojnih nagrada na različitim međunarodnim pozorišnim festivalima. Sa književnikom Safetom Plakalom, režiserom Dubravkom Bibanovićem i tadašnjim direktorom Pozorišta mladih iz Sarajeva, ing. Đorđem Mačkićem osnovao i pokrenuo Ratni teatar u Sarajevu. Na poziv tadašnjeg gradonačelnika Sarajeva, Muhameda Kreševljakovića, preuzima Kamernog teatra 55 u funkciji umjetničkog rukovodioca i direktora. Bio je direktor i umjetnički rukovodilac (u dva mandata) u Narodnom pozorištu Sarajevo. Obavljao je dužnosti direktora Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH, dogradonačelnika Grada Sarajeva, ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo, predsjednika Društva pisaca BiH, član uprave Hrvatskog kulturnog društva „Napredak". U toku 1992. i 1993. godine bio je izabran za ministra bez portfelja u ratnoj vladi premijera dr. Harisa Silajdžića. Između ostalog je i član uprave Sarajevskog fudbalskog kluba FK Željezničar Napisao je 34 knjige iz oblasti teatrologije, političke esejistike i publicistike, poezije i baletnih libreta. Dobitnik je preko 30 nagrada u teatru. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad i Gradskom vijeću Grada Sarajeva. Trenutno je potpredsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu. [1]

Nakon režiranja predstave Katarina Kosača 2005.godine Gradimir Gojer je izjavio:

"Katarinu Kosaču smatram prvom emancipiranom Bosankom i Hercegovkom…koja se u povijesnim razdjelnicima uspjela izboriti za osobni stav, za jasnu ideju BiH kao države, kao domovine i kao otadžbine. Katarinu Kosaču doživljavam kroz san tisuću domoljuba ove zemlje, i Bošnjaka i Hrvata i Srba i Židova i onih koji se ćute tek Bosancima i Hercegovcima, kroz san koji traje tisućljetno, od vremena mramorova bogumilskih do danas."

[2]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Bard s Miljacke, 2012.[3]
  • Libri i biljeske, Šahinpašić, Sarajevo, 2000. ISBN-13: 9789958410406 [4]
  • Posljednji čavao u lijesu domaje, Sarajevo, 2009. ISBN-13: 9789958787492
  • Euripidova kostrijet, Sarajevo, 2009. ISBN-13: 9789958590733
  • Breza crvena, Šahinpašić, Sarajevo, 2008. ISBN-13: 9789958412905
  • Kaze iz Ferhadije, Bemust, Sarajevo, 2008. ISBN-13: 9789958725838
  • Osobni stav: obraćanja, uzvraćanja i odvraćanja, Rabic, Sarajevo, 2008. ISBN-13: 9789958330018
  • Lijevo : (slike iz gorke svakodnevnice), Rabic, Sarajevo, 2006. ISBN-13: 9789958703805
  • Prikazi : literarni mikrozapisi, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. ISBN-13: 9789958480423

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.sarajevo.ba/ba/files/biografija-gojer.pdf
  2. ^ https://bs.wikiquote.org/wiki/Gradimir_Gojer
  3. ^ http://www.source.ba/clanak/781171584306/ Promocija knjige „Bard s Miljacke“
  4. ^ http://www.interliber.com/SearchResults.asp?SID=INTERLIBER^40009940-2012-5-5-12-1&AuthorID=1692&Author=Gojer&Sort=3&ml=b Interliber

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikicitat
Wikicitat: Gradimir Gojer
Info
Gradimir Gojer na Internet Movie Database