Grimaldi (dinastija)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Grimaldi
Coat of arms of Monaco.svg
Države Monako
Osnivač Grimaldo Canella
Posljednji vladar Ludovika Hipolita, kneginja Monaka
Izumrla 1731.
Matignon-Grimaldi
Države Monako
Osnivač Jakov, knez Monaka
Posljednji vladar Ludovik II, knez Monaka
Osnovana 1731.
Izumrla 1949.
Polignac-Grimaldi
Države Monako
Osnivač Rainier III, knez Monaka
Trenutni poglavar Albert II, knez Monaka
Osnovana 1949.

Dinastija Grimaldi je bila vladarska dinastija italijanskog porijekla koja je vladala Monakom od njegovog osnivanja 1297. godine do smrti posljednjeg člana te porodice 1731. godine. Naslijedila ju je dinastija Matignon-Grimaldi, koja je vladala do 1949. godine. Danas Monakom vlada dinastija Polignac-Grimaldi.

Prema monegaškom zakonu, svaki knez Monaka mora nositi ime Grimaldi.

Grimaldi[uredi | uredi izvor]

Osnivač dinastije je Grimaldo Canella, ženovski diplomat iz 12. vijeka. Grimaldo je bio konzul Genove 1160, 1170. i 1184. godine. Njegovi su unuci trgovali sa velikim brojem mediteranskih zemalja i ubrzo postali najmoćnija porodica u Genovi.

Grimaldijevi su bili u strahu da će im rivalska ženovska porodica oteti moć, kao što se često dešavalo u italijanskim gradovima. Ušli su u gvelfovsku alijansu sa porodicom Fieschi i svoje interese branili oružjem. Gvelfovi su, međutim, bili protjerani iz grada 1271. godine i sklonili se u Liguriji i Provansi. Potpisali su sporazum sa Karlom I, kraljem Napulja i grofom Provanse, da povrate Genovu i pružaju jedni drugima podršku. Godine 1276. potpisan je mirovni sporazum, ali građanski rat se ipak nastavio. Grimaldiji su u međuvremenu u izjeglištvu sklapali razne saradnje kako bi vratili svoj uticaj. Ubrzo su njihovi rivali, članovi porodice Spinolo, i sami bili protjerani. za to vrijeme i Gvelfovi i Gibelini su zauzeli i napustili zamak Monaka, koji je imao idealnu poziciju za vojne operacije protiv Genove.

Godine 1395. Grimaldiji su iskoristili unutrašnje nemire u Genovi i osvojili Monako, kojim su vladali kao kondominiumom. Iz dinastije Grimaldi su potekle velike ličnosti poput duždova, kardinala, ministra i oficira.

Kada je 1457. godine umro Katalan, gospodar Monaka, naslijedila ga je kćerka, Klaudina, gospodarica Monaka. Kako bi se sačuvala vlast nad Monakom za dinastiju Grimaldi, Klaudina se udala za Lamberta Grimaldija, dalekog rođaka iz druge loze dinastije Grimaldi. Njihovi patrilinearni potomci su vladali Monakom sve do 1731. godine, kada je umrla Ludovika Hipolita, kneginja Monaka.

Matignon-Grimaldi[uredi | uredi izvor]

Ludoviku Hipolitu je naslijedio njen muž, Jacques Goyon de Matignon, koji je prije njihovog vjenčanja uzeo ime Grimaldi. Tako je Monakom zavladala dinastija Matignon-Grimaldi. Ova dinastija je izgubila monegaško prijestolje 1793. godine, što je bila posljedica Francuske revolucije. Godine 1814. su se vratili na vlast i zadržali je sve do smrti posljednjeg člana te dinastije, kneza Ludovika II, 1949. godine.

Polignac-Grimaldi[uredi | uredi izvor]

Ludovik II je usvojio svoju vanbračnu kćerku, Charlotte Louvet, pošto nije imao zakonite djece. Charlotte je tako postala prijestolonasljednica. Njen muž je bio grof Pierre de Polignac. Ona se odrekla svojih nasljednih prava, tako da je Ludovika II naslijedio njen sin, Rainier III, knez Monaka. Od tada do danas Monakom vlada dinastija Polignac-Grimaldi.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: