Grožđe

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Autohtona bosanska sorta crnog grožđa: Čardaklija ili mirisavka
Grožđe
Stono grožđe
Grožđe u vinariji u Kaliforniji.
Grozd rane bijele sorte Muškat julski, uzgojen u međimurskom vinogorju, sjeverna Hrvatska

Grožđe je plod vinove loze (Vitis vinifera) i srodnih vrsta roda Vitis. To je bobičasta voćka sa listopadnom drvenastom stabljikom (lozom).

Grožđe se može jesti svježe kao stono grožđa ili se može koristiti za proizvodnju vina, džema, soka, želea, ekstrakta sjemenki grožđa, grožđica, sirćeta i ulja od sjemenki. Grožđe je ne-klimakterijska vrsta voća, a obično se javlja u klasterima.

Postoji 12 osnovnih i najpoznatijih vrsta grožđa od kojih se pravi većina svjetskih vina. Ranije su se vina označavala prema području na kome se grožđe uzgaja, ali kasnije je broj proizvođača i područja sa vinogradima toliko porastao da je uvedeno označavanje prema vrsti grožđa.

Crno grožđe[uredi | uredi izvor]

  • Cabernet sauvignon - Ovo je najpopularnije grožđe na svijetu kad je proizvodnja crnog vina u pitanju. Uzgaja se u Bugarskoj, Čileu, Australiji, Kaliforniji, južnoj Francuskoj. Ima mala plavo-crna zrna sa debelom kožom, kasno olista i kasno sazrijeva.
  • Merlot - Od ovog grožđa se pravi najskuplje crno vino na svijetu - Chateay Petrus. Uzgaja se u Bordeauxu, ima velika zrna sa tankom kožom, okus ima tragove borovnice i mente.
  • Nebbiolo - Daje vrlo kompleksna crna vina, uspjeva na krečnjačkom zemljištu, na većim visinama, najviše u sjeverozapadnoj Italiji. Vrlo tamne je boje i kasno sazrijeva. Nebbia na italijanskom znači magla.
  • Crni Pinot - Od ovog grožđa se pravi čuveni burgundac. Uspjeva na krečnjačkom zemljištu istočne Francuske. Ovo je "sveti gral" proizvođača u mnogim zemljama. Ima tanku kožu crne boje i guste grozdove. Pored Francuske, uzgaja se i u Australiji, na Novom Zelandu, u Južnoj Africi, Italiji, Rumuniji, SAD-u.
  • Syrah ili Shiraz - Drevno crno grožđe sa Srednjeg istoka. Uzgaja se na granitu, krečnjaku i pijesku u dolini Rone (Francuska), u Kaliforniji i Australiji. Plavo-crne boje, ima mala zrna i debelu kožu. Relativno rano sazrijeva i daje visoke prinose.
  • Sangiovese - Ovo grožđe se uzgaja po cijeloj Italiji, kao i u Argentini i Kaliforniji. Raste na krečnjaku, ali i na glini, sporo i kasno sazrijeva, podložno je oksidaciji. Najbolji iz vrste je Sangiovese piccolo.

Bijelo grožđe[uredi | uredi izvor]

  • Chardonnay - Bijeli Chardonnay je vjerovatno najtraženije grožđe na svijetu. Bolje uspjeva na siromašnijem zemljištu, ali se prilagođava i drugim tipovima. Daje male grozdove tanke kože. Rano cvjeta i zrije. Danas se uzgaja u svakoj zemlji u kojoj se pravi vino.
  • Crni Chenin - Koristi se za najraznovrsnija vina, daje obična i pjenušava, suha i slatka. Uzgaja se najviše u dolini Loare - jugozapadna Francuska, sve do Atlantika. Ima tanku kožu, kasno sazrijeva. Raste i u Južnoj Africi, Kaliforniji, Australiji i Novom Zelandu. Daje dugotrajna vina, ali i vina koja se odmah piju.
  • Traminac - Grožđe ružičaste boje, daje suha i slatka bijela vina, karakterističnog aromatičnog, nekako začinjenog okusa. Porijeklom je iz Aldo Adiga. Uzgaja se u Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumuniji, u Australiji i na Novom Zelandu.
  • Rizling - Voli hladniju klimu. Blijeda zrna sa mrljama, u malim grozdovima. Kasno cvjeta i zrije. Daje vrhunska suha, poluslatka i slatka vina. Uzgaja se u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Australiji i SAD-u.
  • Crni Sauvignon - Grožđe doline Loare, raste na krečnjaku, pijesku, šljunku. Kompaktni mali grozdovi tanke kože. Rano zrije. Uzgaja se i u Italiji, Južnoj Africi, na Novom Zelandu, u Australiji i SAD-u.
  • Semillon - Daje sjajna slatka vina i visoko kvalitetna suha vina. Ima velika zrna i tanku kožu. Traži specifične klimatske uvjete. Raste u Bordeauxu u Francuskoj, Čileu, Australiji, SAD, Južnoj Africi.
Grožđe
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija288 kJ
Ugljikohidrati18.1 g
Šećeri15.48 g
Vlakna0.9 g
Masnoće0.16 g
Bjelančevine0.72 g
Tiamin (Vit. B1)0.069 mg (5%)
Riboflavin (Vit. B2)0.07 mg (5%)
Niacin (Vit. B3)0.188 mg (1%)
Vitamin B50.05 mg (1%)
Vitamin B60.086 mg (7%)
Folna kiselina (Vit. B9)2 μg (1%)
Vitamin C10.8 mg (18%)
Vitamin K22 μg (21%)
Kalcij10 mg (1%)
Željezo0.36 mg (3%)
Magnezij7 mg (2%)
Mangan0.071 mg (4%)
Fosfor20 mg (3%)
Kalij191 mg (4%)
Natrij3.02 mg (0%)
Cink0.07 mg (1%)
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice