Gruzija
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Gruzija
საქართველო
Sakartvelo |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "Tavisupleba" |
||||||
.png) Položaj Gruzije
|
||||||
| Glavni grad | Tbilisi |
|||||
| Službeni jezik | gruzijski | |||||
| Državno uređenje | ||||||
| - | Predsjednik | Mikheil Saakashvili | ||||
| - | Predsjednik vlade | Bidzina Ivanishvili | ||||
| Nezavisnost | 9. april 1991 | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 69,700 km² (121.) | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Ukupno | 4,661,473 (117.) | ||||
| - | Gustoća stanovništva | 64/km2 | ||||
| Valuta | gruzijski lari | |||||
| Vremenska zona | UTC +4 | |||||
| Internet domena | .ge | |||||
| Pozivni broj | +995 | |||||
Gruzija je država smještena na istočnoj obali Crnog mora, te većim dijelom leži na južnom Kavkazu i manjim dijelom na sjevernom Kavkazu, nastala je raspadom SSSR-a, referendumom 1991. Graniči s Rusijom na sjeveru i Turskom, Armenijom i Azerbejdžanom na jugu.
Sadržaj |
Historija [uredi]
Vlada [uredi]
Od ustava iz 1995. godine Gruzija je predsjednička republika s jednodomnim vrhovnim vijećem.
Političke podjele [uredi]
Geografija [uredi]
Privreda [uredi]
Privreda Gruzije je nakon raspada SSSR-a doživjela ogroman pad, a pokušaj privatizacije 1995. godine bio je neuspješan. Nakon opsežnih privrednih reformi i pomoći MMF-a gruzijska privreda pokazuje znakove oporavka, smanjena je inflacije te se otvaraju nova tržišta. Gruzijska privreda je vezana za turizam na Crnom moru, uzgoj agruma, čaja i grožđa, zatim eksploatacija mangana i bakra, te proizvodnja vina, hemikalija, tekstila i metala.
Stanovništvo [uredi]
Gruzija ima 4.693.892 stanovnika koji najvećim dijelom žive u Kolhidskoj nizini i Tbilisijskoj kotlini. Prema etničkoj pripadnosti 73,1% su Gruzijci, 8,1% Armenci, 6,3% Rusi, 5,7% Azeri, 3% Oseti, 1,8% Abhazi, 5% ostali. Prema religijskoj pripadnosti 65% su gruzijski pravoslavci, 11% muslimani, 10% ruski pravoslavci, 8% armenski pravoslavci, 6% ostali.
Kultura [uredi]
- Boris Akunin, pisac
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
|
|||||||||||||||||
.svg)
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
