Gutanje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Gutanje (lat. deglutitio) je veoma složen lančasti refleksni akt, sa centrom u produženoj moždini, u toku koga se zalogaj premješta iz usta, preko ždrijela u jednjak nizom pokreta. Ždrijelo, koje se nalazi na putu zalogaja, je dio i gastrointestinalnog i respiratornog sistema, pa je potrebna koordinacija rada različitih mišića u toku procesa gutanja. Receptori ovog refleksa se nalaze u usnoj šupljini, ždrijelu i početnom dijelu jednjaka.

Proces gutanja[uredi | uredi izvor]

Kada se nakon mehaničke obrade hrane u ustima formira zalogaj (zalogajbolus) zapremine oko 3-4 ml, počinje njegovo gutanje. Centar u produženoj moždini šalje impulse i izaziva vremenski veoma precizne kontrakcije i dekontrakcije mišića. Čitav proces se sastoji od niza pojedinačnih refleksa, koji slijede jedan za drugim, pri čemu je svaki refleks signal za započinjanje slijedećeg.

Proces gutanja se može podjeliti na tri faze: oralnu, faringealnu (ždrijelnu) i ezofagealnu (jednjačku). Prva faza je voljna, a druge dvije su čisto refleksne.

Gutanje počinje zatvaranjem usta, tj. podizanjem donje vilice. Nakon toga se vrh jezika podiže i dodirne tvrdo nepce, a na gornjoj strani jezika se formira žlijeb preko kojeg zalogaj klizi ka ždrijelu (on je djelimično guran i kontrakcijom jezične muskulature). Kada zalogaj uđe u ždrijelo dešava se niz veoma brzih promjena (kontrakcija), koje imaju za cilj zatvaranje svih respiratornih komunikacija. Istovremeno se kontrahuju i faringealni mišići koji stvaraju pritisak na zalogaj od 12 KPa i on ulazi u jednjak. Nakon toga se gornji mišić sfinkter zatvara i na taj način onemogućava povratak bolusa u suprotnom smjeru. Zalogaj dalje putuje kroz jednjak, guran također kontrakcionim (peristaltičkim) talasom ezofagealne muskulature koja stvara pritisak na bolus od 13 KPa. Nakon toga se refleksno otvara donji sfinkterski mišić i zalogaj dospjeva u kardiju (gornji dio želudca).

Brzina kretanja peristaltičkog talasa je oko 0,02-0,04 m/s, a ukoliko zalogaj slučajno zastane javlja se i sekundarni talas, koji gura hranu ka želudcu. Vraćanje sadržaja iz želudca nije moguće u fiziološkim uslovima kod odraslih, jer je pritisak u donjem dijelu jednjaka za oko 0,7 KPa veći od pritiska u lumenu želudca. Međutim, kod novorođenčeta je povraćanje sadržaja iz jednjaka normalna pojava, jer ne postoji adekvatna koordinacija sfinkterskih mehanizama.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]