Hamza Hamzabegović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hamza Hamzabegović
Rođenje (1948-12-04) 4. decembar 1948 (75 godina)

Hamza Hamzabegović bosanskohercegovački je književnik. Školovao se u rodnom mjestu, Kozluku i Sarajevu. Poslije odsluženja vojnog roka u SFR Jugoslaviji, zbog nedostatka posla odlazi 1970. u Zapadnu Njemačku na privremeni rad, najprije u Kassel, a onda u München. Vanredno je završio i diplomirao 1984. njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek germanistika. Ratna situacija ga je spriječila da se vrati u Bosnu i Hercegovinu. Danas se isključivo bavi književnošću. Živi i stvara u Münchenu i u Sarajevu.

Književni rad[uredi | uredi izvor]

Stil Hamzabegovićevog pisanja je moderni bosanski jezik. Poslije završenog studija Hamzabegović se okušao kao pripovjedač i romansijer. Sad uglavnom obrađuje historijsku tematiku.

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Stari Egipat, Izvor vjere i ateizma: vladari, spomenici, zapisi, „Šahinpašić“, Sarajevo/ Zagreb, 2012. ISBN 978-9958-41-453-4
  • Razvoj kalendara u povijesti, znanstveno štivo, Dobra knjiga, Sarajevo, 2015. ISBN 978-9958-27-221-9
  • Gilgameš, prepričan staromezopotamski ep, PLANJAX komerc, Tešanj, 2016. ISBN 978-9958-34-205-9
  • GILGAMEŠ koji je tražio besmrtnost, roman, nova i proširena obrada, PLANJAX komerc, Tešanj, 2022. ISBN 978-9958-34-649-1
  • Razvoj kalendara u povijesti i vremeplov kroz historiju, nova i proširena obrada, PLANJAX komerc, Tešanj, 2022. ISBN 978-9958-34-650-7
  • Otkud Slavenima pola kontinenta? Dio balkanske povijesti u velikom razdoblju Bizanta, historijska sinteza, PLANJAX komerc, Tešanj, 2022. ISBN 978-9958-34-642-2

Članci naučnog karaktera objavljeni na internetu[uredi | uredi izvor]

Tema Slaveni[uredi | uredi izvor]

  • Ruina Aguntum, nekad pogranični grad avarsko-slavenske imperije, 11.03.2015.
  • Avarski Kaganat na prostoru istočne Europe, 26.09.2016.
  • Prokopije i Slaveni i Anti, 11.10.2018.
  • Legenda o slovima, 20.05.2020.

Tema srednjovjekovna Bosna[uredi | uredi izvor]

  • Povelja Bana Kulina uz neka razmatranja, 24.04.2015.
  • Stara ćirilica i njeno moguće porijeklo, 05.07.2015.
  • Bosanci su prijašnji Dalmati, 02.04.2017.
  • Nastanak Bosne u vremenu i prostoru, 28.11.2017.
  • Proučavatelji stećaka, stare Bosne i Bosanstva, 02.12.2020.
  • Povelja bosanskog bana Kulina i užas konstitutivnog fašizma 831 godinu kasnije, 29.08.2020.
  • Bosna očajnički vapi za reformama, 21.11.2020.
  • Svjedočanstva Bosne: Vukanovo pismo, 29.08.2021.

Teme kalendarstvo i drugi radovi[uredi | uredi izvor]

  • Kad se počelo govoriti stara i nova era? 04.11.2015.
  • Moćni Dunav više nema izvora, 16.05.2018.
  • Gilgameš i potop svijeta, 24.09.2018.
  • Heretik Ehnaton i modeliranje boga, 05.06.2020.
  • Religija i hereza, vječni dualizam, 10.10.2020.
  • Ekologija i čovjek, Gilgameš je započeo rat protiv prirode, 22.08.2022.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Gilgameš, prepričan staromezopotamski ep, roman, PLANJAX komerc, Tešanj, 2016. ISBN 978-9958-34-205-9.
  • Razvoj kalendara u povijesti i vremeplov kroz historiju, historijsko štivo, PLANJAX komerc, Tešanj, 2017. Drugo aktualizirano izdanje, ISBN 978-9958-34-263-9.

Članci[uredi | uredi izvor]

  • "Ruina Aguntum, nekad pogranični grad avarsko-slavenske imperije", 11. 3. 2015.
  • "Povelja bana Kulina uz neka razmatranja", 24. 4. 2015.
  • "Stara ćirilica i njeno moguće porijeklo", 5. 7. 2015.
  • "Avarska država i slavenizacija istočne Europe", 26. 9. 2016.
  • "Bosanci su prijašnji Dalmati", 2. 4. 2017.