Han-Pijesak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°5′S 18°57′I / 44.083, 18.95
Han-Pijesak
Općina
Pogled na Han Pijesak
Pogled na Han Pijesak
Službeni naziv: Općina Han-Pijesak
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Općina Han-Pijesak
Nadmorska visina 800 m.i.m.
Koordinate 44°5′S 18°57′I / 44.083, 18.95
Površina
 - Općina 335.8 km2
Stanovništvo
 - Općina 6 348 (1991)
Gustoća
 - Općina 19 /km2
Gradonačelnik Goran Ašonja[1] (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 360
Pozivni broj (+387) 57

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Han-Pijesak

Han-Pijesak je mjesto i općina u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na razvođu rijeka Stupčanice i Žepe.

Historija

Na starom karavanskom putu od Sarajeva koji je vodio preko Romanije bilo je na svakih desetak kilometara po jedan han za odmor, konak i svratište putnika, vojnih i trgovačkih karavana. Jedan od ovih hanova bio je i Han-Pijesak, oko koga se dosta kasnije formira istoimeno naselje.

Evlija Čelebija 1664. godine na putu od Sarajeva prema Zvorniku pominje na hanpjesačkom prostoru nekoliko hanova oko kojih se kasnije formiraju manja ili veća naselja (Han-Pijesak, Han-Pogled, Han-Mačkovac, Han-Hanić). Ova naselja bila su najveća i najznačajnija. Područje Han-Pijeska se nalazio na raskrsnici puta koji ga je povezivao sa Srebrenicom i dolinom Drine, drugi kraj ove raskrsnice vodio je ka Vlasenici i Zvorniku, a treći je vodio prema Sokocu, i preko Romanije ka Sarajevu. Han-Pogled je imao strategijski značaj u vrijeme opće nesigurnosti putnika za vrijeme vladavine Osmanlija, izloženih napadima odmetnika. Od ovog hana se širi pogled preko Birča, prema Majevici, Drini i Srbiji, te je zbog toga dobio ime Pogled.

Prema vjerovanju Han-Pijesak je dobio ime po stalnim žalbama majstora graditelja hana, da im je loš pijesak za zidanje. Drugih podataka u vezi sa imenom ovog naselja nema. Vremenom se na relativno širokom prostoru između Sokoca i Vlasenice ukazala potreba za administrativnim središtem koje bi obuhvatalo sela kojima su okolna naselja gradskog tipa bila relativno daleka. Dolaskom Austro-Ugarske izgrađena je i željeznička pruga prema Zavidovićima, a zatim i drum duž starog karavankog puta. Ovo je uvećalo značaj Han-Pijeska pa se postepeno oko nekadašnjeg hana počelo formirati i naselje radnika-drvosječa koje se prvi put pominje 1895. godine. Do Prvog Svjetskog rata ovdje takoreći nije ni bilo naselja sem hana i nekoliko šumskih baraka na raskrsnici puta Sarajevo-Zvornik. Po završetku rata Han-Pijesak okuplja i oko sebe privlači sela koja su do tada bila orjentisana ka okolnim naseljima gradskog tipa.

Geografija

Han-Pijesak je okružen visovima: Velikim Žepom 1537m, Javornikom 1219m, Studenom Gorom 1149m i Trešnjevcem 1245m. Ovakav geografski položaj uslovio je zdravu planinsku klimu. Sam Han-Pijesak je na nadmorskoj visini od 1180m. Bujne četinarske i listopadne šume doprinijele su da ovo mjesto postane poznata klimatska i vazdušna banja, jer po količini ozona zauzima jedno od najznačajnih mjesta u Evropi.

Općina Han-Pijsak nalazi se na magistralnom putu koji ga povezuje sa centrima u Bosni i Hercegovini i šire. Han-Pijesak zauzima površinu od 320 km2. Ima 25 naselja i 6.346 stanovnika prema popisu iz 1991. godine. Trenutno je broj stanovnika nešto manji od navedenog, ali kada se završi proces povratka, koji je veoma intenziviran dostići će nivo utvrđen navedenim popisom. Općina Han-Pijesak spada u brdsko-planinska područja sa preko 1000 metara nadmorske visine. Sela su mala, rasuta između planina Javora, Devetaka i Žepa i vrlo su rijetko naseljena. Ova općina po veličini i broju stanovnika spada u male općine sa 19,8 stanovnika po jednom km2.

Preko ovog prostora kreću se i sudaraju polarne i suptropske vazdušne mase. Klimatske odlike uslovljene su kako velikom nadmorskom visinom tako i geografskom širinom i kontinentalnošću. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom -4,5 stepeni Celzijusa i februar -3,7 stepeni Celzijusa, a najtopliji mjesec je jul sa 15,7S. Srednja godišnja temperatura veoma je niska i iznosi 6,5 stepeni. Što se tiče padavina zimski mjeseci su siromašniji od ljetnih. Srednja godišnja količina padavina na području Han-Pijeska iznosi oko 1085-1433mm3/m2. Od ukupnog broja dana sa padavinama 30% otpada na sniježne padavine, a snijeg se zadržava preko 120 dana u godini. Broj vjetrovitih dana preovladava nad danima bez vjetra. Najzastupljeniji su sjeverac i južni vjetar. Najjači vjetrovi su u februaru i u aprilu, a vjetrovitost u velikoj mjeri umanjuje vlažnost vazduha. Srednja godišnja oblačnost je 5.9 desetina, najoblačniji mjesec je decembar sa 7.4 desetina. Gledano u cjelini klima je subplaninska , odlikuje se dugim i sniježnim zimama i kratkim ljetima i kratkim vegetacionim periodima. Karakteristično je da je jesen toplija od proljeća.

Stanovništvo

Glavna stranica: Demografija Han Pijeska

Po posljednjem službenom popisu iz 1991. godine, općina Han Pijesak imala je 6.348 stanovnika, raspoređenih u 26 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Han Pijesak ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušlo je naseljeno mjesto Žeravice, te dijelovi naseljenih mjesta: Rečica i Rubinići. Ovo je područje ušlo u sastav općine Olovo.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Han Pijesak, popis 1991.

ukupno: 6.348

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Han Pijesak, popis 1991.

ukupno: 2.117

Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Privreda

Kultura

Sport

Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo vas, pomozite unaprijediti članak pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.

Han pijesak je mjesto poznato i po mnogim sportistima koji upravo dolaze iz ovog malog mjesta. Od uspješnih sportista iz bivše SFRJ svakako treba napomenuti Milana Gavrilovića koji je bio stalni član sarajevske Bosne Karate kluba i član reprezentacije SFRJ. Milan Gavrilović je bio Šampion SFRJ u karateu 1978 u srednjoj kategoriji, a iste godine i u apsolutnoj. Na takmičenjima je pobjeđivao i teškaše kao naprimjer Dragana Vikića. Zatim kik boksera Dragana Nerića višestrukog šampiona SFRJ u srednjoj kategoriji. Najveće rezultate svakako je postigao Edhem Taći u svijetu kik boksa poznatiji i kao EDO TACHI, čijim imenom se diči ovaj kraj. Postigao je zavidne rezultate u karateu nekoliko puta šampion Bosne i Hercegovine i bivše SFRJ 1990 godine. Poslije toga prelazi na profi kik boks.Šampion Balkana, Evrope i interkontinentalni šampion. Ime EDO TACHI možete naći i na oficijalnoj stranici K1 Japana, sa zavidnim skorom pobjeda i poraza. Ovo je ujedno i jedini predstavnik Bosne i Hercegovine u svijetu K1 boraca. Po profesiji vojni pilot, pripada legendama ovog kraja i svijeta kick boksa.

Poznate ličnosti

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: