Harač

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Harač je vrsta poreza korištena u Osmanskom carstvu. Harač se ubirao na poljoprivredno zemljište. Prvobitno, nakon prvih muslimanskih osvajanja u 7. vijeku, pojam harača je obično označavao određeni iznos novca koji su stanovnici osvojenih područja plaćali, a koji su ranije skupljali činovnici ranijih carstava koje su muslimani osvojili. U to vrijeme harač je bio sinonim za džizju, a koja je kasnije prerasla u porez za neučešće u vojnim pohodima, koji su također plaćali nemuslimani. Zemljoposjednici muslimani, za razliku od drugih, plaćali su samo ušr (ašr - desetina), više iz vjerskih razloga, a što je bila daleko manja stopa od harača. [1] Harač se dijelio po visini na tri klase: evsat, sala i edna.

Reference

  1. ^ Lewis, Bernard (2002). The Arabs in History. Oxford: Oxford University Press. ISBN 0-19-280310-7