Hefest

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Peter Paul Rubens: Hefest kuje Zeusove strijele, 17. vijek. Hefest u Etni kuje Zeusu munje.

Hefest (grč. Ἡφαιστος, Hêphaistos) bog je kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre. Hefestov je pandan u rimskoj mitologiji Vulkan.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Danas se na atenskoj Agori nalazi hram posvećen bogu Hefestu koji je ujedno i jedan od najočuvanijih hramova posvećenih starogrčkim božanstvima. Hefestovi su simboli kovački čekić i par kliješta, a ponekad drži i sjekiru. Bio je prilično ružan, što je bio ili od rođenja ili nakon pada. Također je bio i hrom, hodao je sa štapom, a često ga se prikazivalo s nogama okrenutim naopačke. U umjetnosti je često prikazivan hromim naginjući se nad svoj nakovanj. Njegov je lik odražavao niži stepen trovanja arsenom čija je posljedica bila šepavost i rak kože. Arsen je dodavan bronci da bi je učvrstio, a od te je bolesti patila većina kovača brončanog doba.

Hefestov hram u Ateni, Grčka

Kult[uredi | uredi izvor]

Hefest je štovan na otoku Lemnosu gdje je pao. U Ateni se u njegovu čast slavila "svečanost bakra". Glavni grad na Lemnosu je bio Hephestia. Hefestov hram u Ateni se zove Hephaisteion.

Rođenje i povratak na Olimp[uredi | uredi izvor]

Hefest, Dioniz, satiri i menada se vraćaju na Olimp, vaza

Kako i Homer navodi u svojoj Ilijadi Zeus ga je bacio s Olimpa jer je oslobodio svoju majku Heru koja je bila privezana zlatnim lancem između zemlje i neba, nakon svađe sa Zeusom. Hefest je padao devet dana i noći, a potom je pao na otok Lemnos gdje su ga odgojile Tetida i Eurinoma. Izrastao je u majstora obrtnika, a potom su ga vratili na Olimp jer je svojim umijećem bio koristan bogovima. Druga verzija mita govori da je Hera bila užasnuta kad je vidjela ružnoću svoga potomka te da ga je sama bacila s Olimpa. Hefest se osvetio svojoj majci Heri koja ga je odbila napravivši joj začarano zlatno prijestolje koje joj, kad bi se ona sjela na nj, nije dopuštalo da ga napusti. Ostali su bogovi molili Hefesta da se vrati na Olimp i da je pusti, ali on ih je stalno odbijao. Dioniz ga je napio i vratio ga na Olimp na mulinim leđima. Hefest je oslobodio Heru nakon što su mu dali Afroditu, božicu ljubavi kao svoju ženu. U drugoj verziji mita, dobio je njezinu ruku da bi se spriječili sukobi ostalih bogova oko nje same, budući da je on bio najnesigurniji od bogova.

Kovač[uredi | uredi izvor]

Hefest je stvorio većinu veličanstvene opreme, oruđa i oružja za bogove:

Diego Velázquez: Apolon u Hefestovoj kovačnici, 1630. Apolon (ili Helije) je došao javiti Hefestu da ga Afrodita vara.

Hefestu je pomagao Kiklop, njegov asistent u kovanju. Također je sagradio i metalne robote koji mu pomažu. Njegovu je vatru ukrao Prometej koju je odnio ljudima, a poslije je Hefest napravio i ženu Pandoru. Hefestove su kovačnice u vulkanima.

Hefestov ljubavni život[uredi | uredi izvor]

Hefest i Atena[uredi | uredi izvor]

Hefest i Tetida, tanjur oslikan crvenofiguralnom tehnikom

Zajedno sa svojim bratom Aresom Herin je i Zeusov sin; ili samo Herin. Naime, neki izvoru tvrde da ga je Hera rodila sama ljubomorna na to što je Zeus sam rodio Atenu. Atena i Hefest povezani su, Hefest je kovao njezino oružje, a sama je Atena također bila zaštitnica obrtnika. Hefest je pokušao silovati Atenu, ali nije uspio. Njegovo je sjeme palo na tlo te se Erihtonije rodio iz Majke Zemlje, Geje. Atena je potom odgojila dijete kao njegova pomajka, dok druga verzija govori da je sjeme palo na Ateninu nogu te da ga je ona obrisala vunenom tkaninom koju je bacila na tlo. Treća verzija govori da je Hefest htio oženiti Atenu, ali je ona nestala s bračne postelje te je on ejakulirao na tlo.

Hefest i Afrodita[uredi | uredi izvor]

Hefest i Afrodita imali su dogovoren brak, a to se Afroditi nije svidjelo. Varala ga je s Aresom, bogom rata. U Homerovoj Odiseji Alkinoj pjeva o mitovima. Helije je jednom krišom promatrao Aresa i Afroditu kako uživaju jedno u drugom potajno. To je prijavio olimpskome vijeću, a Hefest je predložio da ih se uhvati na djelu te je stvorio mrežu s kojom je mislio baciti u klopku nedopuštene ljubavnike. U tačno određeno vrijeme, Hefest je bacio mrežu i ostavio ih nepomične. No, Hefest nije bio zadovoljan sa svojom osvetom, pozvao je olimpske bogove i božice da vide par. Božice su odbile, ali su bogovi došli i komentirali Afroditinu ljepotu i da bi rado mijenjali mjesto s Aresom. Nakon što su ih pustili, Ares je odjurio u svoju domovinu Trakiju. Ares je morao platiti preljubničku kaznu, a Hefest se najvjerovatnije razveo od Afrodite i vratio je njezinu ocu. Hermes je rekao da bi rado bio u Afroditinom zagrljaju, a Apolon je priznao da je Hefest uspješan iako je hrom. U Ilijadi, koju je također napisao Homer, Hefestova je žena Agleja.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Hefest