Helij

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Helijum)
Idi na: navigacija, traži
Helijum
1s2 2He
   
Periodni sistem elemenata
Općenito
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Helijum, He, 2
Serija Plemeniti gasovi
Grupa, Perioda, Blok 18, 1, s
Izgled bezbojni gas
Zastupljenost 4 · 10−7 %
Atomske osobine
Atomska masa 4,002602 u
Atomski radijus (izračunat) 128 (31) pm
Kovalentni radijus 32 pm
Van der Waalsov radijus 140 pm
Elektronska konfiguracija 1s2
Broj elektrona u energetskom nivou 2
1. energija ionizacije 2372,3 kJ/mol
2. energija ionizacije 5250,5 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje plinovito
Gustoća 0,1785 kg/m3
Tačka topljenja K (−272,2 °C)
Tačka ključanja 4,22 K (−268,93 °C)
Molarni volumen 22,4 · 10−3 m3/mol
Toplota isparavanja 0,0845 kJ/mol
Toplota topljenja 0,021 kJ/mol
Pritisak pare - Pa
Brzina zvuka 972 m/s kod 273,15 K
Specifična toplota 5193 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost 0 S/m
Toplotna provodljivost 0,152 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj 0
Oksidi nema
Elektrodni potencijal -
Elektronegativnost 5,2 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
3He

0,000137 %

Stabilan
4He

99,999863 %

Stabilan
5He

sin

7,618 · 10−22 s n 0,60 4He
6He

sin

806,7 ms β 3,508 6Li
7He

sin

2,857 · 10−21 s n 0,60 6He
8He

sin

119 ms β + n 7Li
9He

sin

1,5 · 10−21 s n 8He
10He

sin

2,7 · 10−21 s n 9He
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Simbol nepoznat

Obavještenja o riziku i sigurnosti R: ?
S: 9-23[1]
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Sadržaj

Rasprostranjenost [uredi]

Helijum (He, latinski helium) - je drugi hemijski element po lakoći, odmah poslije vodonika. Također je drugi po rasprostranjenosti u svemiru, ali na Zemlji se javlja samo u tragovima (4 × 10-7% u gornjim slojevima Zemlje). Helijum se na Zemlji uglavnom javlja u atmosferi.(5,2 × 10-4% u vazduhu). U litosferi helijum se također javlja, ali u veoma malim količinama. Praktično sav helijum koji je postojao na Zemlji nije mogao da gradi jedinjenja sa drugim elementima pa je zbog male mase napustio atmosferu Zemlje.

Izotopi i osobine [uredi]

Javlja se u obliku 2 postojana izotopa - 3He i 4He kao i 6 nepostojanih: 5He, 6He, 7He, 8He, 9He i 10He.

Helijum je plemeniti gas, najneaktivniji hemijski element, sa veoma velikom energijom ionizacije. Nema nikakav biološki značaj.

Upotreba [uredi]

  • Helijum se u tečnom obliku koristi za hlađenje tamo gde su potrebne veoma niske temperature, zbog njegove niske tačke ključanja.
  • Tečni helijum koristi se za magnetne rezonance.
  • Kao najlakši siguran gas (nezapaljiv) koristio se za punjenje balona. Sada se sve rjeđe koristi zbog velikih troškova pri dobijanju, a umjesto njega se najčešće koristi zagrijan vazduh.
  • Zbog male rastvorljivosti u krvi koristi se kao sastojak mješavine za ronjenje na velikim dubinama.

Dobijanje helijuma [uredi]

Helijum se dobija uglavnom iz zemnog gasa koji je bogat ovim elementom. Ovog bogatog helijumom gasa najviše ima u SAD. Helijum se dobija i frakcionom destilacijom tečnog vazduha.

Svjetska produkcija helijuma iznosi oko 4500 tona u toku godine.

Vanjski linkovi [uredi]

Reference [uredi]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: