Herceg Novi

Koordinate: 42°27′05″N 18°32′13″E / 42.45139°N 18.53694°E / 42.45139; 18.53694
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Herceg-Novi)
Herceg Novi

Херцег Нови
grad
Општина Херцег Нови
pogled na Herceg Novi
pogled na Herceg Novi
Zastava Herceg Novi
Zastava
Službeni grb Herceg Novi
Grb
Herceg Novi nalazi se u Montenegro
Herceg Novi
Herceg Novi
Lokacija u Crnoj Gori
Koordinate: 42°27′05″N 18°32′13″E / 42.45139°N 18.53694°E / 42.45139; 18.53694
Država Crna Gora
Vlada
 • GradonačelnikStevan Katić (DCG)
Površina
 • Općina235 km2
Najveća nadmorska visina0 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina30.864
 • Općina (gustoća)131,34 /km2
 • Naselje11.059
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj85340
Pozivni broj+ 382 (031)
Registracija vozilaHN
Veb-sajtOpćina Herceg Novi
Herceg Novi, trg Nikole Đurkovića

Herceg Novi (ćir. Херцег Нови) je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u Crnoj Gori.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Herceg Novi pripada Boki. Smjestio se na izuzetno značajnom i atraktivnom prostoru koji se nalazi između najviše planinske dinarske mase planine Orjen (1.895 m.) i ulaza u Bokokotorski zaliv.

Historija[uredi | uredi izvor]

Historija Herceg Novog počinje u srednjem vijeku. Tvrđavu je osnovao bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Njegovo današnje ime Herceg Novi potiče od titule hercega Stjepana Vukčića Kosače. Grad Novi (nazivan: Sveti Stefan, Novi, Castrum de Sottorina, Castrum Novum, Novi Grad, Herceg Novi) stvoren je planski od strane kralja Tvrtka I. Bosanski kralj Tvrtko I. je nastojao da se oslobodi ekonomske ovisnosti u primorju pa je naredio osnivanje novog grada u Dračevici (Novi) i u Slanskom primorju (Brštanik). U njima je planirao otvoriti slanice i trgove za prodaju soli. Izgradnja Novog završena je 1382., ali prvobitna namjera nije ispunjena. Tvrtko je odustao od slanica i prodaje soli, a zauzvrat je dobio trg Drijeva. Grad Novi je dobio drugu funkciju.

Novi je smješten u sredini župe Dračevice u Topaljskom zalivu, nedaleko od ulaza u Bokokotorski zaliv. Prvi njegov naziv je Sveti Stefan. Novi je bio rezidencija vojvode Sandalja Hranića Kosače, Stjepana Vukčića i njegovih nasljednika. Tvrtkovu ekonomsku politiku primjenjivao je Stjepan Vukčić koji je u Novom otvorio tkaonicu. Osmanlije su zauzele Novi 1482., kao zadnje uporište ranijeg posjeda roda Kosače.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Herceg Novi)

Na popisu stanovništva 2011. godine općina Herceg Novi imala je 30.864 stanovnika, od čega u samom Herceg Novom 11.059.

Općina Herceg Novi[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1948 1953 1961 1971 1981 1991 2003 2011
12.482 13.759 15.157 18.368 23.258 27.593 33.034 30.864

Napomena: Nastala iz stare općine Herceg Novi koja nije mijenjala granice.

Herceg Novi (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1948 1953 1961 1971 1981 1991 2003 2011
2.371 2.926 3.797 6.705 8.130 11.429 12.739 11.059

Napomena: Ranije povećano za naselja Savina i Topla koja su ukinuta.

Popis 2011.[uredi | uredi izvor]

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisi[uredi | uredi izvor]

Herceg Novi
1991[3] 2003[4]

ukupno: 11,429

  Crnogorci 4,076 (35,66%)
  Srbi 3,858 (33,75%)
  Jugoslaveni 2,389 (20,90%)
  Hrvati 365 (3,19%)
  Muslimani 124 (1,08%)
  Makedonci 94 (0,82%)
  Romi 43 (0,37%)
  Albanci 37 (0,32%)
  Slovenci 34 (0,29%)
  Mađari 22 (0,19%)
  Rusi 11 (0,09%)
  Bugari 6 (0,05%)
  Slovaci 6 (0,05%)
  Poljaci 5 (0,04%)
  Česi 4 (0,03%)
  Nijemci 4 (0,03%)
  Ukrajinci 2 (0,01%)
  Jevreji 1 (0,00%)
  Rumuni 1 (0,00%)
  ostali 28 (0,24%)
  neopredijeljeni 64 (0,55%)
  region. opr. 144 (1,25%)
  nepoznato 111 (0,97%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

ukupno: 12,739

  Srbi 6,376 (50,05%)
  Crnogorci 3,873 (30,40%)
  Hrvati 417 (3,27%)
  Jugoslaveni 140 (1,09%)
  Muslimani 90 (0,70%)
  Romi 65 (0,51%)
  Makedonci 60 (0,47%)
  Bošnjaci 51 (0,40%)
  Slovenci 26 (0,20%)
  Mađari 19 (0,14%)
  Albanci 17 (0,13%)
  Italijani 10 (0,07%)
  Rusi 9 (0,07%)
  Nijemci 4 (0,03%)
  ostali 108 (0,84%)
  neopredijeljeni 968 (7,59%)
  region. opr. 176 (1,38%)
  nepoznato 330 (2,59%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
Vjera 1991[5]
Pravoslavna 8.495 (74,32%)
Katolička 673 (5,88%)
Islamska 196 (1,71%)
Protestantska 37 (0,32%)
Judaistička 4 (0,03%)
Ostale vjeroispovijesti 21 (0,18%)
Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti 15 (0,13%)
Nije vjernik 806 (7,05%)
Nepoznato 1.182 (10,34%)
ukupno 11.429

Galerija[uredi | uredi izvor]

  • srpska pravoslavna crkva "Sv. Arhanđel Mihailo"
    srpska pravoslavna crkva "Sv. Arhanđel Mihailo"
  • srpska pravoslavna crkva "Sv. Spas"
    srpska pravoslavna crkva "Sv. Spas"
  • srpskopravoslavni manastir Savina
    srpskopravoslavni manastir Savina
  • crkvica "Sv. Sava" pri manastiru Savina
    crkvica "Sv. Sava" pri manastiru Savina
  • rimokatolička crkva "Sv. Jeronim"
    rimokatolička crkva "Sv. Jeronim"
  • spomenik Stefanu Tvrtku I Kotromaniću
    spomenik Stefanu Tvrtku I Kotromaniću
  • stara gradska kapija
    stara gradska kapija
  • tvrđava "Kanli kula"
    tvrđava "Kanli kula"
  • tvrđava "Forte Mare"
    tvrđava "Forte Mare"
  • ostrvo Mamula
    ostrvo Mamula
  • stari grad, detalj
    stari grad, detalj
  • pogled na more
    pogled na more
  • stari grad
    stari grad
  • obala
    obala
  • plaža
    plaža
  • luka
    luka
  • detalj
    detalj
  • gradska arhitektura
    gradska arhitektura
  • ulica
    ulica
  • "Herceg Novi grade od skalina"
    "Herceg Novi grade od skalina"
  • panorama
    panorama
  • arhitektura
    arhitektura
  • nekadašnji željeznički tunel
    nekadašnji željeznički tunel
  • planina Orjen
    planina Orjen
  • obala Nikole Kovačevića
    obala Nikole Kovačevića
  • pogled na more iz manastira Savina
    pogled na more iz manastira Savina
  • pogled na grad sa tvrđave "Forte Mare"
    pogled na grad sa tvrđave "Forte Mare"
  • Plava špilja
    Plava špilja
  • Slet srpskog sokola, 1912. godine
    Slet srpskog sokola, 1912. godine
Herceg Novi, panorama

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Bogumil Hrabak, Herceg-Novi u doba bosanskohercegovačke vlasti (1382-1482), Boka 10, Herceg-Novi 1978, 7-31.
  • Bogumil Hrabak, Venecija i Sandalj Hranić u njegovom širenju po Primorju počev od Herceg-Novog, Boka 11, Herceg-Novi 1979, 199-225.
  • Ilija Pušić, Hercegnovska luka i pristanište u srednjem vijeku, Godišnjak Pomorskog muzeja 27-28, Kotor 1979-1980, 25-36.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
  2. ^ a b c Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.
  4. ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
  5. ^ "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Portal iconPortal Crna Gora


Nedovršeni članak Herceg Novi koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Herceg_Novi&oldid=3574688"