Hercegovački pašaluk
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Hercegovački pašaluk je bio osmanlijska provincija od 1462. do 1851. Zadnja prijestonica mu je bio Mostar.
Hercegovački sandžak [uredi]
Prvobitno je formiran hercegovački sandžak 1462. kao provincija Osmanlijskog carstva, sa sjedištem u Foči. Prvi hercegovački sandžak-beg je bio Hamza-beg. Prijestonica sandžaka je kasnije pomjerena u [[Pljevlja (turski naziv Taslidža). Hercegovački sandžak je bio dio Rumelijskog ejaleta, a kasnije postaje dio Bosanskog pašaluka.
Hercegovački pašaluk [uredi]
Hercegovački sandžak je 1833. odvojen od Bosanskog pašaluka i dobio je u status pašaluka. Tada je Ali-paša Rizvanbegović, rođeni Hercegovac, postao polu-nezavisni vladar (vezir) novoformiranog pašaluka. Nakon njegove smrti 1851, Hercegovački pašaluk je ukinut i njegova teritorija je spojena sa Bosanskim pašalukom, time formirajući novi entitet - Bosnu i Hercegovinu.
Hercegovački pašaluk se sastojao iz slijedećih oblasti: Prijepolje, Taslidža sa Kolašinom i Šaranci sa Drobnjakom, Čajniče, Nevesinje, Nikšić, Ljubinje-Trebinje, Stolac, Počitelj, Blagaj, Mostar, Duvno i polovina Konjica koja je sa južne strane Neretve.
